Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i član Ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, kaže za Nezavisne novine, da na političkom obzorju ne vidi ništa novo, već je sve “beskrajno staro i već viđeno”, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Banjalučki list objavio je prognoze političkih analitičara o tome hoće li se i što promijeniti nakon listopadskih izbora i tko bi s kim mogao koalirati.
“Slabo se čemu nadati i posve je svejedno tko će sa kim i protiv koga ako se neće slijediti iskustva nekih drugih zemalja, poput, na primjer, Austrije ili Nizozemske, koje su koristile iskustva konsocijacijske demokratije”, kaže Lasić.
Kao jedinu novinu na političkoj sceni izdvaja potpisivanje deklaracije pet narodnjačkih stranaka BiH, no smatra da je to već potrošeno političko pitanje od kojeg na ovim izborima, zbog stalnog međusobnog konfrontiranja tih stranka, neće biti ništa.
Kada je, pak, riječ o položaju Hrvata, Lasić je uvjeren da se ništa značajnije ne može promijeniti “sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike”.
“Ja podržavam pluralizam kod Hrvata, koji je akutulizirao Martin Raguž (lider HDZ 1990), jer je monopol koji ima HDZ BiH štetan po Hrvate, zbog čega sam zaradio velike progone u Mostaru. Međutim, ovdje se radi o drugome, sada Raguž trči u vlast, u novu platformu, u zagrljaj Budimiru, Lijanoviću ili Jurišiću, a to je apsolutno pogrešno i samo bi mu se moglu razbiti o glavu”, zaključuje Lasić.
Banjalučki list piše kako će Federacija BiH i nakon izbora ostati u okovima etničkih i političkih podjela, a u dijelu koji kontroliraju stranke iz Sarajeva vlast će i dalje biti neefikasna.
Ovakvo stanje u FBiH, u kojoj se na manje od tri mjeseca do početka kampanje za opće izbore već zauzimaju pozicije te se naziru moguće nove-stare koalicije, vide eminenti profesori političkih znanosti i analitičari. Svi oni, naime, smatraju da je potpuno svejedno koja će stranka ili blok dobiti izbore u situaciji kada ponovo neće doći do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova.
Kako god, da su izbori sutra, sasvim izvjesno da bi se odsudna borba u FBiH vodila između ponovo “zbliženih” SDA i SDP-a, sa jedne, te SBB-a i DF-a Željka Komšića, s druge strane, iako zbog složenih političkih odnosa u ovom trenutku nijedna od ovih partija nije spremna javno izraziti spremnost za paktiranje.
Kada je, pak, riječ o hrvatskoj političkoj sceni, situacija je prilično jasna, procjenjuju Nezavisne novine.
HDZ BiH je okupio oko sebe sve relevantne političke snage, izuzev HDZ 1990, koji je napravio zaokret iz statusa “druge temljene hrvatske stranke” do stranke koja se kreće u pravcu pokušaja profiliranja “državotvorne politike”.
Pitanje je, međutim, pišu Nezavisne novine, hoće li im to donijeti izborni uspjeh i ozbiljan rezultat među hrvatskim biračkim tijelom, ili će “devedesetku” ova politička hrabrost i avanturizam u odvesti odvesti na margine političke scene.
Ostale stranke s hrvatskim predznakom, prema mišljenju analitičara, mogu računati na uobičajeni broj glasova i mandata, ali ne mogu značajnije kreirati predstavljanje Hrvata u institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.
Sve ovo upućuje na to da ne možemo očekivati značajnije promjene u društvu, s čim se slaže i Šaćir Filandra, dekan na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.
“Općenito, od narednih izbora ne očekujem bitnije promjene sadašnjeg stanja, jer nije došlo do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova, što znači da će se etničke tenzije zadržati”, smatra Filandra.
Prema njegovom mišljenju, zbog različitih grupiranja još je rano govoriti o predizbornim koalicijama, ali vjeruje da su izborna iznenađenja u FBiH aposlutno moguća.
“Ne treba unaprijed biti pesimisti, ali, objektivno, nema političkih pretpostavki da će s novom vlasti, tko god to bude, biti nešto drugačije. Cijenim da nije realno očekivati neka radikalna poboljšanja”, kaže Filandra./HMS/
