Prije 44 godine preminuo je Josip Broz Tito – jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća

Na danmašnji dan prije 44 godine, 4. svibnja 1980. godine, preminuo je Josip Broz Tito.

U nastavku podsjećamo na prošlo0godišnji tekst najutjecajnijeg njemačkog dnevnog listra Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u kojem autor teksta tvrdi da bi ti Tito, da je 1945. postojao Haag, bio osuđen kao ratni zločinac.

Autor članka je istaknuti novinar Michael Martens, dugogodišnji politički dopisnik spomenutog lista za Hrvatsku i Balkan.

U tekstu pod naslovom “Nigdje nema komemoracije?” Martens opisuje Bleiburšku tragediju i karakterizira je kao “najveći zločin u poslijeratnoj europskoj povijesti”, koji nadmašuje događaje u Srebrenici iz srpnja 1995. godine. Martens piše:

“Dok je u Europi vladalo službeno stanje mira, desetke tisuća nemoćnih ljudi ubijali su jugoslavenski partizani pod vodstvom Josipa Broza Tita tijekom ‘Bleiburške tragedije’, kako je često nazivaju u Hrvatskoj. Njihova tijela su pokopana u masovnim grobnicama u Sloveniji i Hrvatskoj.

Da je postojao međunarodni sud za ratne zločine protiv Jugoslavije, sličan onome u Haagu, Tito bi morao biti optužen za te zločine kao vrhovni zapovjednik i politički odgovorna osoba. Prema sudskoj praksi tog tribunala, bio bi osuđen na doživotni zatvor. No, 1945. godine vrijedila su drugačija pravila, barem za pobjednike Drugog svjetskog rata, među kojima se nalazio i Tito.”

Opisujući zbivanja iz svibnja 1945., Martens piše da su deseci tisuća Hrvata i nekoliko tisuća Slovenaca, Srba i Crnogoraca pobjegli pred partizanima u Korušku, gdje su se predali britanskim trupama. Među izbjeglicama bilo je i mnogo ustaša, “pristaša hrvatskoga fašističkog režima koji je kao saveznik Nijemaca od 1941. do 1945. ubio oko 350.000 ljudi”.

Žrtve ustaša, objašnjava njemački novinar, “bili su uglavnom Srbi, Židovi i Romi, ali i politički nepodobni Hrvati koji su bili komunistički nastrojeni”. Samo u hrvatskom logoru Jasenovcu ubijeno je više od 80.000 zatočenika, pa su među onima koji su pobjegli u Bleiburg bili i bivši čuvari jasenovačkog logora i drugi ustaški zločinci.

Nadali su se da će ih Britanci zaštititi od osvete partizana, ali Britanci, koji su željeli biti u dobrim odnosima sa svojim tadašnjim saveznikom Titom, poslali su izbjeglice, uključujući žene i djecu, natrag u Jugoslaviju. Mnogima je to bio put u smrt, pogubljeni su bez suđenja. Točne brojke, piše Martens, nisu dostupne jer su počinitelji u socijalističkoj Jugoslaviji imali gotovo pola stoljeća da prikriju tragove i suzbiju svaku raspravu o zločinima.

“Hrvatski nacionalistički povjesničar i kasniji predsjednik Franjo Tuđman pisao je 1989. o oko 30.000 ljudi ubijenih u Bleiburškoj tragediji, ali kad je to napisao, masovne grobnice još su bile zatvorene. Stručnjaci se sada slažu da je Tuđmanova brojka premala.

Prema posljednjim istraživanjima, najmanje 70.000 ljudi postalo je žrtvama masovnih ubojstava u svibnju i lipnju 1945. godine. Leševi su bacani u kraške špilje, zatrpavani u protutenkovske rovove ili su odvoženi u napuštene rudnike i zazidani”, objašnjava Martens i napominje da se o zločinima u Sloveniji i Hrvatskoj moglo otvoreno govoriti tek nakon raspada Jugoslavije. Tek tada otkrivene su stotine masovnih grobnica.

Kad je riječ o krivnji ili nevinosti žrtava, Martensov je stav vrlo jasan: sve žrtve Bleiburga bile su bespomoćne – ali nisu sve bile nevine. “Svi su pretrpjeli okrutnu nepravdu, jer bi prema tadašnjem zakonu bili tretirani kao ratni zarobljenici. Činjenica da su mnogi od ubijenih i sami ubili bespomoćne ljude ne opravdava njihovo ubojstvo”, smatra Martens.

Njemački novinar piše također kako se u Hrvatskoj i danas vode nepomirljive rasprave o Bleiburgu te objašnjava da su na jednoj strani desni ekstremisti koji krivotvore povijest, a na drugoj lijevi krugovi koji se protive obilježavanju Bleiburga jer smatraju da se komemoracije često zloupotrebljavaju.

Martens nije uvjeren u taj argument lijevih te se pita nije li zapravo riječ o tome da se oni ne žele sjećati “zločina jugoslavenskih partizana”. Odnosno, “žele li spriječiti da se lik partizanskog heroja Tita zaprlja krvlju prolivenom u njegovo ime?”

Ako sjećanje na zločine iz prvih dana Titove vladavine žele zadržati izvan europske kulture sjećanja, znači li to, pita se Martens, da komemoracije nema nigdje.

Daily Mail: Tito je jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća, odgovoran za smrt 570 tisuća ljudi

Bivši predsjednik Jugoslavije i čelnik Komunističke partije Josip Broz Tito, prema listi britanskog Daily Maila, nalazi se na 13. mjestu rang liste najgorih masovnih ubojica 20. stoljeća, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Na prvom mjestu našao se kineski komunistički diktatori Mao Ce Tung, slijedi Josif Visarionovič Staljin. Na trećem mjestu Adolf Hitler.

Zanimljivo, bivši predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito prema listi Daily Maila nalazi se na 13. mjestu. Britanski list navodi da je Tito odgovoran za smrt 570 tisuća ljudi, uglavnom političkih protivnika.

Režimu Mao Ce Tunga pripisuju 60 milijuna žrtava, dok je Staljin, prema Daily Mailu, kriv za smrt 40 milijuna ljudi. Lider nacističke Njemačke Hitler je, prema Daily Mailu, skrivio smrt 30 milijuna ljudi.

Na četvrtom mjestu je belgijski kralj Leopold II, kojem se pripisuje odgovornost za smrt osam milijuna ljudi u koloniziranom Kongu. Slijedi japanski vojni diktator Hideki Tojo, Hitlerov suradnik u Drugom svjetskom ratu, kojeg se smatra odgovornim za pet milijuna žrtava. Šesti Turčin Ismail Enver Paša kojem na dušu stavljaju dva milijuna žrtava.

Za smrt više od milijun ljudi, prema Daily Mailu, krivi su još Pol Pot, lider Crvenih Kmera u Kambodži, sjevernokorejski diktator Kim Il Sung, Etiopljanin Mengistu Haile Mariam i Nigerijac Jakubu Gowon. Polu Potu se pripisuje odgovornost za likvidacije 1,7 milijuna ljudi, Kim Il Sung skrivio je smrt 1,6 milijuna žitelja Sjeverne Koreje, Mengistu Haile Mariam ubio je 1,5 milijuna političkih protivnika, a Yakubu Gowon i njegov vojni režim u Nigeriji su iza sebe ostavili oko milijun žrtava.

Na listi najvećih masovnih ubojica ispred Tita su još Jean Kambadaiz Ruande (oko 800.000 žrtava) i irački diktator Sadam Husein (oko 600.000 žrtava). Među poznatim diktatorima na ovoj listi su još Idi Amin (300 do 500 tisuća žrtava), talijanski fašistički vođa Benitto Mussolini (250 tisuća žrtava), Ho Či Min (200 tisuća žrtava), Španjolac Francisco Franco (oko 35 tisuća žrtava) i kubanski komunistički vođa Fidel Castro (oko 30 tisuća žrtava)./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img