OVO VRIJEDI PROČITATI

Poznati arapski investitor objasnio zašto se neće moliti u Aja Sofiji; spominje i Muslimansko bratstvo

Prije par tjedana istanbulska Aja Sofija postala je mesto muslimanskih molitvi po prvi put u gotovo sto godina. Ne namjeravam se moliti tamo. Kao musliman, protiv mojih religijskih uvjerenja je nasilno pretvaranje svetog mjesta druge religije za moju vlastitu upotrebu. To možda ne bi smetalo političkim islamistima koji podržavaju taj potez, ali to je princip na koji se islam obavezuje već 1.400 godina.

Ovako kolumnu u popularnom američkom tjedniku “Newsweek” počinje Mohammed Alsherebi, investitor i savjetnik globalnih lidera o strategiji i investiranju na Bliskom Istoku.

Nastavak osobnog  Alsherebijeva  stava prenosimo dalje u cijelosti:

Izgrađena kao crkva 360. godine za vrijeme vladavine rimskog cara Konstantina II, pretvorena je u muzej 1934. godine, kao način da je učini uključivim prostorom koji može,
poput samog Istanbula, služiti kao most između kontinenata i civilizacije.

Ali sve to uništeno je populističkim potezom koji je napad ne samo na prava kršćana, već i na pravo umjerenih muslimana da žive u skladu s ljudima drugih vjera. Pretvaranje džamije proslavili su samo ekstremistički islamisti (uključujući Hamas), a osudili gotovo svi drugi – UNESCO, EU i kršćanski poglavari širom svijeta.

Ova kontroverza skreće pažnju na opasnosti autokracije i netolerancije, kao i na širu potrebu za vjerskom slobodom u muslimanskom svijetu – zato što je prečesto žrtva sličnog političkog gledišta.

Međutim, ovo je više od još jednog islamističkog pokušaja učvršćenja izborne većine tanke kao oblatna. To je primjer napetosti između tradicionalnog, umjerenog islama na koji se obavezuje većina svjetskih muslimana, i političkog islamizma na koji se oslanjaju određene stranke.

Umjesto da stvara razdor između dvije velike svjetske religije, ovaj štos bi trebao objediniti sve vjere protiv njihovog zlostavljanja od strane političkih aktera. Umjesto huškanja muslimana i kršćana na jedne protiv drugih, to bi trebalo biti ukupni vapaj za sve vjerujuće muškarce i žene kako bi zaštitili svoju tradiciju od ekstremista.

Problem netolerancije ne pripada islamskoj religiji, već političkoj ideologiji islamizma. Kroz svoju povijest staru 1.400 godina, islamska religija je tradiciju drugih vjera vidjela kao dio svoje, kao zajedničko nasljeđe da bi se kontekstualizirao islam, a ne da bi ga umanjilo. Međutim, islamisti vide islam kao političku ideologiju, a druge religije kao konkurentne političke pokrete koji moraju biti ili dominantni ili eliminirani.

Koja veća prisila može biti od zahtìvanja monopola na bogoslužje? To sigurno nije stav kalifa Omara, kad je 637. stigao u Jeruzalem i bio pozvan da se moli u crkvi Svetog groba. Odbio je, strahujući da će to potaknuti muslimane da ovu crkvu pretvore u džamiju. Umjesto toga, molio se vani, na mjestu koje je sada Omarova džamija.

Omar je nevjerojatna figura u povijesti islama, jedan od najbližih pratitelja poslanika Muhameda i njegov nasljednik nakon smrti. Ali on nije inspiracija islamističkim ekstremistima. Oni su više uzbuđeni najagresivnijim, mnogo kasnijim periodima Otomanskog carstva, koje žele oponašati.

Obraćenje Svete Sofije nije samo protiv tradicije islama, već i protiv sadašnjosti. Crkve su proteklih godina zaštićene i obnovljene u Egiptu, Libanonu i svugdje širom muslimanskog svijeta. Ova nedavna ludost nije u skladu s islamskim duhom i nije u korak s načinom na koji islam prakticira velika većina muslimana.

Važno je shvatiti da se ove akcije ne baziraju na vjerskoj legitimnosti, već na političkoj efikasnosti. Panislamski pokret iz kojeg mnogi ekstremisti crpe svoje političke stavove je Muslimansko bratstvo. Proglašeno terorističkom skupinom u mnogim zemljama, Bratstvo je za islam zainteresirano samo ako može poslužiti uzroku (često krvavih) preokreta i revolucija.

Prioritet Bratstva je moć, a ne princip.

Osim što postupno preuzimaju kontrolu nad umjerenim državama, oni rade na izvozu revolucije vrbovanjem i korupcijom stranih dužnosnika, navodno uključujući bivšeg saudijskog obavještajnog službenika, koji je trenutno predmet Interpolove tjeralice.

Lako je govoriti o uključivom, multikulturalnom dobu islama kada je islamska civilizacija bila objekt zavisti za čitav svijet./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije