Logika političkog medijskog Sarajeva vodi se postulatom da za sve događaje koji nisu po njihovoj mjeri, željama i htijenjima treba okriviti političke predstavnike Hrvata ili Srba, a odgovornost bošnjačkih političara gotovo da nikada nije predmetom ozbiljnih rasprava. Najnoviji primjer takvoga djelovanja tiče se stvaranja percepcije da je Federacija BiH “talac HDZ-a BiH” zbog neusvajanja entitetskog proračuna i blokade Federacije, kako kažu.
Piše: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na izvanrednoj sjednici održanoj 9. siječnja odobrio je Prijedlog ovogodišnjeg proračuna Federacije u iznosu od 2.653.843.356 KM. Za proračun je glasovalo 58 zastupnika i to iz stranaka SDA, HDZ- HNS, SBB, PDA, A-SDA, HDZ 1990 i Laburističke stranke. Kako bi proračun stupio na snagu treba ga potvrditi Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji još uvijek nije konstituiran.
Naime, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH glavni je „trn u oku“ političkog Sarajeva jer ima identične ovlasti kao i Zastupnički dom, a koncipiran je na etničkom principu. Zbog toga se rad tog Doma sustavno diskreditira, umanjuje mu se značaj i često stižu zahtjevi za njegovim ukidanjem iz svakojakih bošnjačkih političkih opcija.
Kako još uvijek ne postoje svi uvjeti za konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH iz pojedinih sarajevskih medija šalju se apokaliptične poruke o blokadi Federacije BiH i udaru na egzistenciju gađanja FBiH, a sve to jer je “veći bh. entitet” talac jedne političke stranke – HDZ-a BiH. Po njihovom shvaćanju taj isti HDZ blokira sve procese zato što ne pristaje na sazivanje sjednice starog saziva Doma naroda jer on više nema legitimitet. To je stajalište predsjedateljice Doma naroda u sazivu 2014-18. Lidije Bradare iz HDZ-a, ali i OHR-a, Delegacije Europske unije u BiH i američkog Veleposlanstva. Iz raznih sarajevskih redakcija nećete čuti tezu da je Federacija BiH talac OHR-a, Europske unije ili američkog Veleposlanstva već se po već ustaljenoj matrici za sve okrivljuje HDZ BiH, a često i hrvatski narod u cjelini.
Činjenica je da stari saziv Doma naroda PFBiH nema legitimitet odlučivati jer mu je mandat istekao 15. siječnja, a da može donositi odluke onda izborni proces uopće ne bi bio potreban. Po toj bi se logici mogla održati i sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara iako su posljednji izbori u gradu na Neretvi održani 2008. godine.
Ključni problem političkog Sarajeva koji suzbija provođenje njihove unitarne agende i pretvaranja Federacije BiH u građanski koncipiran entitet kao pandan RS-u zbio se nakon donošenje odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Ustavni sud BiH donio je 1. prosinca 2016. godine odluku U-23/14 prema kojoj je Izborni zakon BiH diskriminatoran prema konstitutivnim narodima u BiH. Odluka U-23/14 također potvrđuje da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona odnosno županija.
Nakon stupanja na snagu ove odluke počelo je teći vrijeme koje je Ustavni sud dao Parlamentarnoj skupštini BiH da Izborni zakon uskladi s Ustavom BiH. Poznato je da do toga nije došlo zbog blokada bošnjačkih političkih stranaka – kako od onih koje sebe nazivaju nacionalnima, tako i od onih koji za sebe vole kazati da su građanske i multietnične.
Ovime dolazimo do činjenice da je Federacija BiH zapravo talac političkog Sarajeva jer ni jedna sarajevska stranka nikada nije poslala svoj prijedlog Izbornog zakona u parlamentarnu proceduru. Njihovoj dugoročnoj strategiji o unitarizaciji BiH nikako ne odgovara legitimno predstavljanje kao natkrovljujuće načelo Ustava BiH. Ovdje treba podsjetiti da su HDZ i HNS jedini u parlamentarnu proceduru poslali svoj prijedlog Izbornog zakona BiH te da je isti zahvaljujući podršci hrvatskih i srpskih izaslanika dobio potrebnu većinu u Domu naroda Parlamenta BiH. Kasnije je “pao” u Zastupničkom domu zbog protivljenja apsolutno svih bošnjačkih političkih stranaka.
Kako Parlament BiH nije usvojio izmjene Izbornog zakona BiH po principima koje nalaže presuda u predmetu Ljubić na scenu je „uskočio“ SIP BiH. Središnje izborno povjerenstvo donijelo je naputak o načinu izbora izaslanika u Dom naroda PFBiH koji je u suprotnosti s presudom Ustavnog suda. Po spomenutom naputku i dalje je omogućeno biranje Hrvata u Klub Hrvata Doma naroda koji su bošnjačkim glasovima izabrani u županijske Skupštine iz kojih se delegiraju izaslanici.
Uvažavajući argumentaciju iz ovoga teksta vrlo se lako može zaključiti da je Federacija BiH talac bošnjačkih političkih stranaka kojima nije u interesu donijeti izmjene Izbornog zakona BiH koje bi omogućile izbor legitimnih političkih predstavnika na svim administrativnim razinama. Inače, konstituirajuća sjednica novog saziva Doma naroda PFBiH trebala bi biti održana do 10. veljače tako da je vrlo izvjesno da će svi proračunski korisnici naknade za siječanj dobiti u veljači./HMS/
