Plenković otkrio kada bi Hrvatska trebala uvesti euro

Hrvatska je ugovorom o pristupanju Europskoj uniji (EU) preuzela obvezu usvajanja eura kao službene valute i naš je strateški cilj da do kraja mandata sljedeće vlade Hrvatska ispuni kriterije i to i učini, kazao je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković na konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija – Utjecaj uvođenja eura na kreta­nja u gospodarstvu” u organizaciji HGK.

Plenković je naglasio da su ekonomske koristi od eura brojne – trajno će se ukloniti valutni rizik u gospodarstvu, kao i smanjiti trošak zaduživanja svih domaćih sektora, odnosno građani i poduzeća imat će manje troškove financiranja nego u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja.

“Uvođenjem eura Hrvatska se trajno rješava rizika valutne, trajno će se otkloniti trošak konverzije, a za gospodarstvenike je također važno naglasiti da upotreba zajedničke valute trajno pridonosi jačanju međunarodne razmjene i konkurentnosti”, kazao je Plenković.

Euro je druga najveća i najsnažnija globalna valuta kojom se koristi više od 340 milijuna ljudi u europodručju EU, rekao je Plenković, napomenuvši da je Hrvatska od svih EU država izvan europodručja najmanja po broju stanovnika, a istodobno najviše euroizirana.

Naime, kako je naveo, Hrvatska ima najvišu euroizaciju depozita od svih članica EU-e koje nisu u europodručju. Primjerice, Hrvati već duže vrijeme izražavaju vrijednosti u eurima, računaju i većinom štede u toj valuti, pa tako štednja stanovništva u eurima u Hrvatskoj nikad nije pala ispod 66 posto ukupne vrijednosti štednje, a u prosjeku je u posljednjih 9,5 godina iznosila je oko 76 posto, kazao je premijer RH.

Iznio je i podatke da je 46 posto kredita stanovništvu u kunama s valutnom klauzulom, a i poduzeća su također znatno povezana s eurom. Nadalje, 58 posto vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se u području eura, 56 posto svih turističkih noćenja ostvaruju gosti iz europodručja, dok je u financijskom sustavu udio plasmana banaka u devizama i kunskih s valutnom klauzulom, u ukupnim plasmanima 50 posto.

Plenković je rekao kako je plan i namjera ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II po potvrdi ispunjenja svih uvjeta u drugoj polovini 2020. godine. U tom tečajnom mehanizmu zemlja će biti oko 2,5 do 3 godine, a ulazak u europodručje očekuje se najranije u siječnju 2023. ili siječnju 2024. godine.

Time bi se Hrvatska, kako je kazao, priključila grupi od već 19 zemalja Unije koje su prihvatile euro kao službenu valutu.

I predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović iznio je neke od pozitivnih učinaka uvođenja eura – smanjenje cijene kapitala, lakše ostvarivanje boljeg kreditnog rejtinga, uklanjanje rizika valutne klauzule, potencijalno podizanje konkurentnosti izvoznika itd.

“Možemo se nadati da će se pojačati pozicija Hrvatske u kontekstu povlačenja izravnih stranih ulaganja”, rekao je Burilović te dodao kako euro nije i ne smije biti sam po sebi svrha, niti forma koja se provodi bez jasne vizije, svrhe i namjere.

Euro nije čarobni štapić i univerzalni lijek gospodarskih problema već ga treba iskoristiti kao dodatak i generator za realizaciju strateških ciljeva, poručio je Burilović./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije

VRSALJKO NIJE NASTUPIO

Atletico uvjerljiv protiv Mallorce

Nogometaši Atletica učvrstili su na trećoj poziciji Primere pobjedom na svojoj Wandi nad Mallorcom 3-0 u prvoj utakmici 34. kola.Alvaro Morata je iz penala...