Iako nam je hidracija često na pameti tijekom vrućina ili nakon vježbanja, u svakodnevnim okolnostima lako zaboravimo koliko je važna. Tijelo može biti dehidrirano i prije nego što to primijetimo – čak i bez osjećaja žeđi. Također, s obzirom na to da je više od polovice tijela sastavljeno od vode, nedostatak tekućine može brzo i značajno utjecati na zdravlje.
Dijetetičarka Marjorie Cohn i osobna trenerica te dijetetičarka Stephanie Hnatiuk ističu da nema jedne univerzalne količine vode koju bi svi trebali piti. No, kao orijentir navode oko 1.5-2.5 litre dnevno, uz napomenu da potrebe ovise o klimi, razini aktivnosti i zdravlju.
“Osjećaj žeđi znači da ste već zakasnili s unosom tekućine”, upozorava Cohn za Parade. Dodaje kako je i boja urina dobar pokazatelj – idealno je da bude svijetložut, a tamniji tonovi ukazuju na dehidraciju.
“Kronična dehidracija može čak povećati krvni tlak”
Tijelo ovisi o vodi za brojne funkcije – od regulacije temperature do podmazivanja zglobova. Čak i blaga dehidracija može uzrokovati glavobolje, umor, suha usta, manjak koncentracije i zatvor. “Voda je ključna za probavu – bez nje dolazi do nadutosti i tvrde stolice”, kaže Cohn. Također, dehidracija smanjuje toleranciju na vrućinu, povećava broj otkucaja srca i može uzrokovati vrtoglavicu.
Ako se dehidracija nastavi dulje vrijeme, posljedice postaju ozbiljnije – povećan je rizik od bubrežnih kamenaca, infekcija mokraćnog sustava, lošijeg sna i suhe kože. “Kronična dehidracija može čak povećati krvni tlak jer srce mora jače raditi da bi cirkuliralo krv”, ističe Cohn./HMS/
