Održani prijevremeni predsjednički izbori u Azerbajdžanu – uvjerljiva pobjeda Aliyeva

Prijevremeni predsjednički izbori u Azerbajdžanu održani su za 7. veljače 2024. Izvorno je datum trebao biti u listopad 2025. Međutim, u prosincu 2023. je predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev pozvao je na prijevremene izbore nakon prošlogodišnje uspješne vojne operacije i obnove punog azerbajdžanskog teritorijalnog integriteta.

Zbog povijesne pobjede nad Armencima u jesen 2020. i u rujnu 2023. Aliyev je učvrstio svoj mandat pa njegova nova izborna pobjeda 7. veljače prema već službenim rezultatima nimalo ne začuđuje. Ovime je Ilham Aliyev osigurao svoj peti uzastopni mandat, a uz izlizanost od preko 67%, dobio je preko 92% glasova. Aliyev je svoj prvi mandat osvojio još 2003. godine nakon smrti svog oca Heydara Aliyeva, koji je vladao zemljom deset godina, od 1993.

Odluka o pomicanju datuma mogla bi se pripisati i značaju super-izborne godina na globalnoj razini, budući da se ove godine izbori održavaju u ključnim igračima poput EU-a, SAD-a, Rusije i Ujedinjene Kraljevine. Zakazivanjem prijevremenih predsjedničkih izbora u Azerbajdžanu prije ovih izbora ima i za cilj učvrstiti pozicije pred potencijalnim neizvjesnostima povezanim s političkim tenzijama diljem svijeta.

Nakon zatvaranja birališta tisuće podražavatelja Aliyeva slavilo je njegovo pobjedu, izvikujući kako je novi-stari predsjednik osloboditelj Karabaha – regije Azerbajdžana koja je od 1994. do najnovijih ofenziva Azerbajdžana bila pod kontrolom Armenaca.

Prvi put nakon rata, birališta na izborima bila su otvorena i na prije okupiranom Karabahu, a i sam predsjednik je u pratnji prve dame Mehriban Aliyeve glasovao u Hankendiju, koji je desetljećima bio upravom Armenaca.

Za Aliyeva, ovo je početak nove ere – Azerbajdžan je uspostavio kontrolu nad puninom svojeg teritorija a izbori su omogućeni u svim dijelovima zemlje.

Iz zapadne perspektive pobjeda Aliyeva izgleda samo kao nastavak njegove vladavine, a uz to na zapadu je broj predsjedničkih mandata ograničen. Ipak treba uzeti u obzir da je preko 20% teritorija ove zemlje, regije Karabah, bilo pod okupacijom susjedne Armenije, koja je iskoristila etničke Armence na ovim prostorima za uspostavu odmetnute i međunarodno nepriznate republike. Slični obrasci otimanja teritorija viđeni su i u drugim dijelovima bivšeg SSSR-a, npr. u Gruziji, Moldaviji a odnedavno i u Ukrajini, s razlikom da je Rusija odmetnute tzv. republike u međuvremenu i anektirala.

Smješteni između opasnih susjednih Iranaca i Rusa te neprijateljski raspoloženih Armenaca, Azerbajdžanci su se opredijelili za vodstvo koje im je obećalo i uvelike ispunilo zahtjeve za sigurnošću i ekonomskim razvojem. Azerbajdžan je od zabačene sovjetske republike 1991. postao važan dobavljač energenata za Europu, a u međuvremenu je doživio veliki ekonomski i demografski rast, bez obzira na poraz u prvom karabaškom ratu 1994.

Pobjede Azerbajdžana u ratu protiv Armenaca, 2020. i 2023. godine, na teško pristupačno terenu Karabaha, u kampanjama u kojima je i Aliyev osobno preuzeo veliki rizik, samo su povećale njegovu popularnost među azerbajdžanskim populacijom. Uzimajući u obzir munjevitost i učinkovitost azerbajdžanske vojske prethodnih godina, te stabilan ekonomski rast, nova Aliyevljeva pobjeda na predsjedničkim izborima nije nikakvo iznenađenje, piše Krševan Antun Dujmović. /HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img