Direktor Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiteljima azila Radoš Đurović rekao je danas na konferenciji za novinare pod nazivom “Što s izbjeglicama nakon zatvaranja balkanske rute” da je nakon zatvaranja ove rute, oko dvije tisuće migranata iz zemalja s Bliskog istoka “ostalo zaglavljeno u Srbiji”.
Đurović je naveo da je problem to što je oko 540 ljudi ostalo u prihvatnim centrima, dok je veliki broj ljudi ostao nezaštićen, jer pokušavaju na druge načine domoći se neke od zemalja Zapadne Europe.
“Veliki je broj njih u parkovima, to su oni koji i dalje ilegalno ulaze u Srbiju ili su tu zatečeni. Promijenjena je i ruta kojom se migranti kreću. Oko 75 posto ljudi se sada kreće rutom Turska-Bugarska-Srbija i želi stići do Mađarske”, rekao je Đurović.
On je dodao da je u prva tri mjeseca ove godine 1.886 osoba izrazilo nadu za azil, da su njih 262 podnijele zahtjev te da je odobreno 13 azila i izdano 90 izbjegličkih osobnih.
“Najveći problem na terenu je što raditi s ljudima koji ne žele azil u Srbiji, ali su izbjeglice po svom statusu”, rekao je Đurović i dodao:
“Rješenje bi bilo izdavanje privremenog ograničenog azila da ne bi bili ljudi koji se skrivaju po parkovima, vagonima, oni koji ne mogu ući u hostele i hotele, ne bi bili bolesni i oko njih se ne bi skupljale različite kriminalne skupine.”
Psiholog Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiteljima azila Jana Stojanovć navela je da poseban problem predstavljaju obitelji koje su razdvojene i djeca koja putuju bez pratnje roditelja.
“Ljudi se nadaju da će se brzo s ostatkom obitelji, ali kada shvate da je to dugotrajan proces, postaju očajni. Poseban slučaj su djeca bez pratnje roditelja koja su najčešće nesigurna, dezorijentirana, istraumirana”, kazala je Stojanović.
Kako je navela, jedno od rješenja za ovaj problem, moglo bi biti formiranje posebnog centra koji bi se bavio ovakvim slučajevima, jer bi naročito djeca mogla biti tretirana na odgovarajući način. /AA/HMS/
