NOVA BILA: Od maskirnih odora i uništenih instrumenta do stupa kulture Hrvata

Nakon Domovinskog rata kada se puške nisu ni ohladile, krajem, 1994. godine, Limena glazba Nova Bila osnovana 1974., ponovo počinje s radom. Petnaestak glazbenika okupljenih oko iste ideje od „kostura“ stvorili su kralježnicu kulturnog života travničkih i srednjobosanskih Hrvata – Hrvatski kulturni centar Nova Bila.

Glazbom protiv ratne svakodnevnice opkoljene središnje Bosne

U tim ratnim devedesetima, sastav limene glazbe okupljao se u ruševnim i devastiranim učionicama Osnovne škole. Neko vrijeme mali ansambl bez notnih materijala, ispravnih instrumenata i prikladnih odora. Međutim, uskoro nakon toga na dolasku prvog predsjednika Hrvatske, dr. Franje Tuđmane i svečanosti obećanja izgradnje Hrvatske bolnice dr. fra Mato Nikolić, Limena glazba Nova Bila je zasvirala. Nakon tog uslijedili su brojni nastupi a jedan od važnijih je i svečanost polaganja kamena temeljca za bolnicu gdje su pratili Terezu Kesoviju.

Ansambl se nakon tih nastupa proširio, priključivali su mu se glazbeni umjetnici iz susjednih općina Središnje Bosne. A iste je godine i Hrvatsko amatersko kazališta Travnik (HAK) odigralo svoju prvu predstavu.

Osnivanje centra

Današnji ravnatelja HKC-a Nova Bila, ratnih devedesetih želio je osnovati jedinstveni kulturni centar koji će sve aktivnosti iz kulture s hrvatskim predznakom ujediniti u krovnoj i zajedničkoj instituciju. Đido je tada želio osnovati centar koji će svima pružati jednake kapacitete i resure za rad a hrvatskim kulturnim djelatnicima stoviti dom – što je i učinio.

Zgrada današnjeg HKC-a nekoć je bila devastirani restoran a Đido je zajedno s djelatnicima taj prostor prenamijenio i u njemu udomio kulturne sadržaje srednjobosanskih Hrvata. Prijedlog o osnivanju HKC-a Nova Bila prihvatili su tadašnji načelnik općinskog poglavarstva Mirka Batinića i fra Zorana Livančića, župnika crkve sv. Duha u Novoj Biloj. Prostorije u kojima su danas smješteni uredi djelatnika, učionice i druge prostorije tada su bile bez prozora i vrata, prostor poplavljen, devastiran i uništenih instalacija no entuzijast Đido, današnji ravnatelj, krenuo je u „bitku za kulturu srednjobosanskih Hrvata“.

Đido je u izjavi za Dnevnik.ba kazao kako je tih devedesetih opisao HKC onakvim kakav je danas.

“Tada sam opisao HKC onakvim kakav je danas”, rekao je Dragan Đido.

Dodaje kako je tada želio unutarnju pozornicu, limenu glazbu, amatersko kazalište i sve druge sekcije. Gradio je centar u mislima.

“Napravit ćemo unutrašnju pozornicu, smjestiti limenu glazbu, amatersko kazalište, dovesti glazbenu školu te otvoriti vrata svim drugim sekcijama! Ja sam tada gradio centar u mislima. Bit će to centar kulture, tako sam govorio“ , dodaje Đido.

Mirko Batinić, tadašnji načelnik općinskog poglavarstva Travnik, postavio je 01. 06. 1995. Dragana Đidu na mjesto tajnika za kulturu. Zadatk mu je bio stvaranje HKC-a Nova Bila. Simbolično, prvi lipnja se i slavi s kao dan HKC-a Nova Bila. Nepuna tri mjeseca nakon, istočno krilo zgrade bilo adaptirano; useljena je limena glazba, otvoren prostor kazalištu i s radom počela Osnovna glazbena škola. HKC Nova Bila od osnutka do danas bio je domaćin mnogima – glazbenicima, književnicima, novinarima a neko vrijeme je tu bila smještena i redakcija Hrvatske misli koja je tek polazila s radom.

HKC danas – kazalište Korifej, Osnovna glazbena škola, Lašvanske dive

Centar trenutno ima četiri redovno zaposlena a djelatnika, 7 vanjskih suradnika koji su profesori u Osnovnoj glazbenoj školi. Tu je i pet suradnika koji vode sekcije; limenu glazbu, glazbenu školu, malu školu puhaća,plesnu školu, kazalište mladih Korifej i zbor Lašvanske dive.

Sekcije HKC-a u dva desetljeća djelovanja bilježe brojne nastupe unutar BiH no stižu i na obale la Manche, do Pariza i Azurne obale.

Đido zaključuje kako HKC posebnu podršku pruža mladim ljudima.

“HKC sve ove godine svima daje šanse da se iskažu i pokažu u nekom od sadržaja kojeg nudimo. Uvijek smo bezrezervnu i posebnu podršku pružali mladoj populaciji a tako je i danas. Ponosan sam na sve što vidim oko sebe, mnogi, danas uspješnih kadrovi u svojim strukama, počeli su upravo u HKC-u, a sretan ako smo na taj način pomogli lokalnoj zajednici“, zaključio je Điro u razgovoru za Dnevnik.ba/HMS/

Najnovije

Stanovnici ove zemlje su proglašeni najvećim pijancima na svijetu

Australci su proglašeni najvećim pijancima na svijetu. Međunarodna anketa Global Drugs Survey pokazala je da su se Australci u 2020. opijali u prosjeku 27 puta...