Hrvatski Medijski Servis
IZ MINUTE U MINUTU

NIKOLA ČIČA: Povećat ćemo stipendije za nadarene, možda nađemo novog Preloga ili Andrića

Nakon 29 godina Hrvatsko kulturno društvo Napredak dobilo je novog predsjednika dr. Nikolu Čiču. Na dužnosti predsjednika Društva Čiča je naslijedio monsinjora Franju Topića, svećenika Vrhbosanske nadbiskupije koji je bio na čelu tog društva od njegove obnove 1990. godine i koji će ubuduće, odlukom Skupštine, biti počasni predsjednik Društva. Dr. Nikola Čiča iz Tuzle doktor je povijesnih znanosti, dosadašnji je član Središnje uprave Napretka i ravnatelj Pedagoškog zavoda Tuzlanske županije.

Čiča je rođen u Tuzli, otac je dvoje djece, završio je Filozofski fakultet – odsjek za povijest, magistrirao je i doktorirao. S radom je počeo kao profesor povijesti u Katoličkom školskom centru u Tuzli, osam godina radio je na Fakultetu kao vanjski suradnik, a nova dužnost zatekla ga je na mjestu direktora Pedagoškog zavoda Tuzlanske županije. Čiča je autor velikog broja članaka objavljenih u raznim časopisima i zbornicima, recenzirao je niz školskih udžbenika iz povijesti, koautor je nekoliko monografija, bio je član uredništava, a poslije i izdavač lista Hrvatski glasnik, angažiran je kao ekspert na mnogim projektima iz područja obrazovanja, bio je član mnogih povjerenstava, upravnih i nadzornih odbora, piše Večernji list.

Odlaskom monsinjora Franje Topića nakon gotovo tri desetljeća s čela HKD-a Napredak i vašim dolaskom završila je jedna era u radu Društva. S obzirom na to da ste “Napretkovo dijete”, kako biste ocijenili to razdoblje?

Vrlo teško pitanje budući da sam, moram priznati, suviše subjektivan. Naime, s 15 godina postao sam aktivan član u Napretku, najprije svirajući u tamburaškom sastavu koji je u to vrijeme, slobodno mogu reći, bio jedan od najkvalitetnijih na ovim prostorima. Zatim sam postao dopredsjednik te i predsjednik Glavne podružnice Tuzla toga društva, usporedo sam bio imenovan članom Središnje uprave Napretka, a u dva mandata i dopredsjednikom Napretka. Iz svake od tih uloga imao sam drukčiji pogled na rad i djelovanje društva. Naravno, bilo je tu i dobrih, ali i loših stvari, ovisno o vremenu, ali i mojoj ulozi u određenom trenutku. Kada se općenito uzme uloga Napretka, mogu reći da je puno više bilo dobro obavljenog, a naravno i određenih nedostataka. Jer, tko radi taj i griješi.

Ono što sada slijedi pred novom upravom jest okretanje novog lista u radu Društva. S obzirom na to da ste u Napretku odavno i da dobro poznajete način rada i organizaciju, što će biti vaša težišna zadaća? Hoće li to biti zadržavanje kontinuiteta ili ste spremni za neke nove rezove i smjernice u radu Društva?

Naravno, radikalne rezove, barem u početku, ne bih želio povlačiti jer u svakoj je organizaciji dobro planiranje vrlo bitno. Moja nova funkcija donosi i puno novih obveza, ali i odgovornosti, tako da se svakom pitanju treba prići s posebnom pozornošću. Imam već određene planove kako da pokušamo unaprijediti rad Društva. Prije svega mislim na izraženiji rad s podružnicama, kontinuirane susrete i obilaske podružnica i upoznavanje s njihovim radom, teškoćama i problemima te iznalaženje mogućnosti kako bi jedni drugima što više pomagali i olakšavali rad. Naravno, tu govorim i o osnivanju novih podružnica i povjerenstava te njihovoj važnoj ulozi u svim lokalnim zajednicama u kojima djeluju. Ubrzo ćemo i započeti s realizacijom određenih ideja. Planiramo napraviti natječaje za podružnice koje bi za svoje kvalitetne projekte dobivale sredstva od Središnje uprave. Također, planiramo upriličiti edukacije za podružnice o načinima pisanja aplikacija za natječaje za svaku podružnicu koja iskaže interes kako bi se u što je moguće većoj mjeri Napretkove podružnice okrenule iskorištavanju svih dostupnih fondova. Cilj nam je i povećati stipendiranje nadarenih studenata, ali i još puno toga drugoga, za što se nadam da ćemo svi zajedno imati dovoljno vremena, snage i volje.

HKD Napredak snažna je i utjecajna kulturna organizacija ne samo u BiH i Hrvatskoj nego i u svijetu, gdje ima više od 20 tisuća članova u 65 podružnica od Austrije preko Njemačke do SAD-a i Kanade. Očekuje vas vrlo ozbiljna i odgovorna zadaća. Što će biti okosnica vašega rada?

Okosnica rada bit će naš Statut, naravno prilagođen novim okolnostima. U skladu sa statutarnim odredbama Napredak treba raditi na kulturnom i prosvjetnom djelovanju, gospodarskom jačanju i podizanju socijalne sigurnosti hrvatskoga naroda, promicanju, jačanju i razvijanju hrvatskoga jezika, običaja, kulture i tradicije itd. Naravno, u svim tim segmentima Napredak je i do sada postizao vrlo dobre rezultate, a na meni osobno i cijeloj Središnjoj upravi te članstvu Napretka je da još temeljitije krenemo u realizaciju tih smjernica. Naravno, radit ćemo na izradi dokumenta Strategije o radu i djelovanju HKD-a Napredak u idućem razdoblju kako bi na pravi način društvo kao Napredak moglo odgovoriti izazovima novog vremena i okolnostima. Osim općih ciljeva, pokušat ćemo realizirati i neke specifične. Radit ćemo na kulturi i obrazovanju, osobito mladih ljudi. Nastojat ćemo se povezati sa znanstvenim i kulturnim institucijama i organizacijama u svijetu. Napredak i dalje mora biti uključen u proces razvijanja dijaloga i tolerancije među narodima u BiH koristeći sve prednosti zemljopisne rasprostranjenosti svojih podružnica. Inzistirat ćemo na donošenju Zakona o denacionalizaciji i restituciji. Umrežit ćemo Napretkove podružnice u jedinstvenu računalnu mrežu u skladu s knjigom standarda. Uvest ćemo obvezu Središnjoj upravi da u suradnji s podružnicama svake godine organizira druženje svih Napretkovih stipendista i mladih u skladu s mogućnostima i još puno toga drugoga.

Je li stipendiranje primarna misija Društva? Podsjetimo čitatelje na to da su Napretkovi stipendisti bila i na??a dvojica nobelovaca Vladimir Prelog i Ivo Andrić. Što mislite hoće li se hrvatski narod u doglednoj budućnosti moći ponositi nekim novim znanstvenikom priznatim u svijetu? Prepoznaje li Napredak i danas talente i gdje se oni kriju?

Naravno da je stipendiranje jedna od primarnih misija Napretka. Ipak, 21. stoljeće, u koje smo duboko zagazili, donijelo je i nove odnose, posebice među mladima. Smatram da je i sam pojam stipendiranja potrebno dodatno definirati kako pravima tako i obvezama koje stipendisti trebaju imati. Napredak je podijelio golem broj stipendija u svojoj povijesti i iznjedrio velika imena koja su učinila puno toga za dobrobit svojih zajednica. Napredak je od svoje obnove do danas stipendirao ili pružio potporu tisućama mladih ljudi i mnogi od njih danas su ugledni umjetnici, književnici, inženjeri, znanstvenici koji su na ponos Napretku, ali i cijelom bosanskohercegovačkom i hrvatskom društvu. Na Napretku je da i u budućnosti radi na prepoznavanju mladih i kvalitetnih ljudi koji mogu pomoći boljem životu na ovom prostoru.

U čemu leži budućnost i opstanak jednoga naroda? Koje su to vrijednosti koje, po vašem mišljenju, organizacija poput Napretka treba promovirati i podupirati?

Napredak će morati nastaviti sa svojom kontinuiranom misijom činjenja dobra i promoviranja pozitivnih vrijednosti u društvu. To je nešto što ćemo različitim projektima i manifestacijama pokušati ponuditi hrvatskome narodu, ali i svim našim susjedima. Hrvatski narod i svi drugi narodi koji žive na ovim prostorima nikad se neće u europskim i svjetskim okvirima nametnuti svojom brojnošću, to možemo učiniti samo obrazovanjem, kulturom i gospodarstvom. Nastojat ćemo se što više posvetiti ljudima u našim podružnicama i s njima raditi na tome.

Nažalost, poglavito u posljednje vrijeme, u zagrebačkoj podružnici HKD-a Napredak pljuštale su optužbe na rad dosadašnjeg predsjednika Franje Topića. Optuživali su ga za samoinicijativno odlučivanje i, uz ostalo, za netransparentno trošenje novca. Kako ćete riješiti taj slučaj i kad planirate sjesti za stol s predsjednicima podružnica?

Što se tiče problema koji je kulminirao s Napretkom u Zagrebu, premalo je ovo vremena i prostora da bi se sve to objasnilo. Prije svega meni je kao nekome tko je odrastao uz Napredak izuzetno žao da se tako medijski manipulira jednim unutarnjim pitanjem našeg Društva. Vjerujte da sam od samog početka problema u Zagrebu s nevjericom i čuđenjem pokušavao ustanoviti kome je potrebno da se ovako, dakle medijskim linčem, urušava Napredak. Smatram da, kako god to netko vidio, u ovome ne može biti pobjednika, nego će ovo samo štetiti Društvu. Kakvi god da su problemi, za to postoje Središnja uprava i Skupština društva, gdje se moglo raspraviti o svim problemima, pa i o Zagrebu. Ni na jednu sjednicu Središnje uprave nije došao akt iz Zagreba koji bi govorio o navedenoj problematici. Isto tako ni na sjednicama Skupštine Društva, a sudjelovao sam na svima u posljednjih osam godina. Nitko iz Zagreba nije iznosio bilo kakav problem niti je imao primjedbu na izvješća na sjednicama Skupštine. Tako da mi je sve ovo bilo izuzetno čudno, kao i sami motivi. Međutim, ono što je presudilo da Središnja uprava jednoglasno donese odluku o isključivanju uprave iz Zagreba bio je akt kojim je uprava Napretka Zagreb jasno rekla da ne priznaje Središnju upravu kao i njezine akte.

Tako se u aktu izričito kaže da je zagrebačka podružnica samostalna pravna osoba registrirana u Zagrebu 2007. godine, koja nema obvezu priznavanja odluka Središnje uprave i da su za njih odluke Središnje uprave ništavne. Upravo zbog ovih riječi Središnja uprava nije imala izbora osim konstatirati da oni nisu sljednici Glavne podružnice obnovljene 1992. godine i nemaju nikakvog prava ni na korištenje prostora ni bilo što drugo u HKD-u Napredak. Naime, HKD Napredak još je 2006. godine zaštitio svoje ime (verbalni identitet) i svoj znak (vizualni identitet) u nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, kao i u međunarodnim institucijama, o čemu postoji aktualni certifikat kod WIPO MADRID. Ovo pravo odnosi se na zemlje koje su navedene u certifikatu, među kojima je i Republika Hrvatska. Prema tome, Napredak je isključivi vlasnik prava svoga imena i znaka. Podružnice i udruge unutar Napretka mogu koristiti ime i znak Društva isključivo uz odobrenje HKD-a Napredak. Aktom o korištenju žiga regulirano je da podružnice kao korisnici prava to pravo mogu koristiti uz uvjet poštivanja svih odredbi Statuta HKD-a Napredak, kao i svih odredbi Pravilnika o reguliranju međusobnih odnosa unutar HKD-a Napredak. U protivnom, kako je i navedeno u aktu, to pravo bit će im oduzeto. Dakle, da podcrtam, nije Središnja uprava zabranila rad, nego je uprava iz Zagreba u svome pismu jasno i decidirano rekla da ne priznaje Središnju upravu iz Sarajeva. Dakle, mi kao Napredak nikome ne branimo da radi što god želi, ali mora se poštivati Statut društva kao i odluke Središnje uprave i Skupštine društva što vrijedi za sve podružnice koje su potpisale akt o priznavanju Središnje uprave, što je učinila i uprava iz Zagreba.

Naravno da je i prije u povijesti, do 1949. godine, u okviru Društva često dolazilo do nesuglasica, posebice između Središnje uprave i podružnica, kada je dolazilo do nerazumijevanja, čak i otvorenih sukoba. Međutim, svi ti povremeni incidenti nisi mogli bitnije utjecati na sveukupni rad Napretka tijekom njegove povijesti. Žao mi je što moramo govoriti o ovim događanjima pored svega onog dobrog što je Napredak činio i čini za dobrobit bosanskohercegovačkog i hrvatskog društva u cjelini. Ono što želim naglasiti jest da se svi zajednički moramo zapitati koji su naši motivi za rad i djelovanje u Napretku. Naime, danas živimo u jednom, moram reći, čudnom vremenu gdje su mnoge vrijednosti izgubile svoj smisao i da je društvu kao Napredak sve teže raditi. Da bi ono moglo pratiti svoju misiju, svi se prije svega moramo izdići iznad osobnih, političkih i bilo kojih drugih uskih interesa i podjela te se zajedničkim snagama posvetiti jačanju zajedničkog cilja, odnosno boljem životu na ovome prostoru.

Jeste li upoznati s Napretkovim radom u Hrvatskoj i ljudima koji ga vode?

Naravno da većinu predsjednika i članova upravnih odbora iz podružnica u Hrvatskoj osobno poznajem. Posebice su aktivne podružnice u Kninu, Makarskoj, Zadru, ali i druge te kulturni centar u Zagrebu. Na nama je da zajedničkim snagama osnažimo rad podružnica u Hrvatskoj što možemo samo zajedničkim projektima i simbiozom svih dionika u ovom procesu.

HKD Napredak uvijek je gajio dobre odnose s političkim i crkvenim predstavnicima Hrvata. Kakav će biti vaš odnos prema tim institucijama?

Naravno da ćemo kao Društvo nastaviti održavati dobre odnose i s Crkvom i s politikom. Crkva je ta koja je tijekom svoje povijesti okupljala i još okuplja najveći broj Hrvata i katolika na ovim prostorima. Ljudi se također okupljaju i oko političkih, ali i raznih drugih institucija i organizacija koje nemaju veze ni s Crkvom ni s politikom. Nastojat ćemo doći do svih njih. Sa svima razgovarati, svima biti potpora. To je misija Napretka. Napredak je uvijek bio za suradnju i za međusobno uvažavanje i razumijevanje i tu se ništa neće promijeniti.

Kakav će biti vaš model odlučivanja u Napretku, mislim na hijerarhiju? Je li on jasno propisan i hoćete li ga mijenjati?

Način odlučivanja u Središnjoj upravi Napretka točno je definiran odredbama Statuta. Središnja uprava Napretka sastavljena je od velikog broja ljudi koji dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske pa i iz Europe. Središnja uprava je, dakle, jedno raznoliko tijelo s ljudima koji imaju različita mišljenja i stavove, ali dosad smo uvijek uspijevali postići dogovor o svim važnim temama. Unatoč mnogim problemima koji su uvijek bili prisutni, Napredak je uspio uvesti koncept decentraliziranog funkcioniranja, s visokom autonomijom podružnica, ali usklađenih u jedinstven koncept Društva. Naravno, uvijek je bio prisutan i visok stupanj socijalne inteligencije, i to ne samo u Središnjoj upravi, nego i u podružnicama./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte