Nepriznavanje temeljnih prava narodima razlog je zbog kojeg BiH 28 godina od rata ne može naprijed

Izostanak spremnosti pojedinih aktera uključenih u kreiranje dnevno-političkih agendi i svih procesa koji bi od BiH trebali stvoriti suvremeno i suvereno uređeno društvo, utemeljeno na europskim vrijednostima reprezentativne demokracije i supsidijarnosti, zapravo je ključni razlog zbog kojega BiH, od Daytona naovamo, puževim korakom ide u smjeru rješavanja brojnih otvorenih pitanja koja u konačnici opterećuju međunacionalne odnose te u znatnoj mjeri usporavaju svaki iole ozbiljniji pokušaj reformi u drugim segmentima života.

Razlozi

Izravna povezanost velikih neriješenih političkih pitanja s onima koja se tiču svakodnevice i više je nego očita, a posljedice su i često generirane krize u nizu segmenata društvenog i ekonomskog života. Od neprovedenih presuda, preko imovine pa do niza zakonskih rješenja i pitanja nadležnosti, BiH, zemlja s brojnim unutarnjim slabostima, sada, kada je na pragu velike europske zajednice suvremenih demokratskih društava, više nego ikada treba pokretanje velikoga dijaloga, u prvom redu legitimnih predstavnika triju naroda kao ustavnog temelja na kojemu počiva BiH kao višenacionalna država, piše portal Večernjeg lista BiH.

Preduvjet je prepoznavanje svih uključenih aktera kako BiH počiva na daytonskim, ali i washingtonskim načelima, onima koji u svojoj suštini imaju konsocijacijski model primjeren jednoj višenacionalnoj državi, a koji se prelijeva i u zakonsku materiju, u prvom redu Izbornog zakon koji mora jamčiti legitimno političko predstavljanje naroda u onim institucijama koje su Ustavom određene za tu namjenu – Predsjedništvu BiH i domovina naroda.

Uvažavanje konstitutivnosti, a koju prepoznaje i Europska unija, i to kroz svoj najznačajniji vanjskopolitički dokument – Strateški kompas, je condicio sine qua non i bez njega se ne mogu u opuštenom ozračju rješavati druga otvorena pitanja. Zbog činjenice da se neki predstavnici brojnijih naroda ne mogu tek tako lako odreći mogućnosti da drugom narodu nameću predstavnike zapravo je i razlog zbog kojega toliko dugo i traje borba za pravedan Izborni zakon. No, i njima bi trebalo biti jasno kako bi se rješenjem te problematike otvorio prostor za ulaganje više energije u teme od čijeg će rješavanja korist imati svi žitelji zemlje, neovisno o tome kako se izjašnjavaju i gdje žive.

Ovih dana svjedočimo pokušajima ubrzanja europskog puta zemlje, procesa koji sa sobom nosi mogućnost poboljšanja stanja u brojnim područjima života, ali i rješavanje navedenog pitanja o kojem ovisi stabilizacija međunacionalnih odnosa. Stoga je za početak osobito važno staviti postrani sve one teme oko kojih u ovom trenutku ne postoji suglasje te se fokusirati na ono što je moguće ispuniti, a onda, nakon dobivanja “zelenoga svjetla” za otvaranje pregovora s EU-om, ubrzanom dinamikom i obnovljenom energijom nastaviti rad na objema skupinama pitanja – i onima teškim političkim, kao i onima tehničke prirode. U takvom ozračju bit će se lakše suočiti s onim izazovnim pitanjima koja Bosnu i Hercegovinu drže u mjestu još od prvih primjera majorizacije, a posljedično će biti lakše rješavati i druge reforme.

Nagrada će svakako doći i u obliku značajnih financijskih sredstava (Plan rasta za zapadni Balkan bi Bosni i Hercegovini mogao omogućiti ulaganje od nekih milijardu eura u razdoblju od tri do četiri godine), no kvaka je u tome što novca neće moći biti bez usvojenog Plana reformi. posljednji sastanak o toj temi otkazan je zbog nedostatka kvoruma te je osobito važno da idući donese ubrzan rad kako bi se što prije dostavili odgovori Europskoj komisiji na predložene indikativne reforme.

Test za državu

I na tom se pitanju vidi koliko neriješeni odnosi na nekim drugim, više političkim razinama utječu na rad jednog tijela koje ima tehnički zadatak usklađivanja, a kada se pogledaju sve druge reforme koje tek čekaju BiH, vidljivo je koliko će biti važno suočiti se s utezima koji usporavaju BiH. Naime, samo letimični pogled na neke od Kopenhaških kriterija pokazuje kako mora postojati jasno utvrđen sustav s dobro posloženim odnosima za donošenje odluka. Od funkcionalnog tržišnog gospodarstva i sposobnosti držanja koraka s tržišnim natjecanjem i tržišnim silama pa do administrativnih i institucijskih kapaciteta za učinkovitu provedbu pravne stečevine EU-a; zadaće koje dolaze na dnevni red bit će sve izazovnije i pravi test Mehanizma koordinacije i uvažavanja svih ustavnih nadležnosti razina vlasti, ali prvenstveno test međunacionalnih odnosa i spremnosti za dijalog, kompromis i međusobno uvažavanje./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img