Mjesec lipanj te 1993. godine za Hrvate Središnje Bosne posebno je bolan i gotovo da nema općine u kojoj se ne obilježava godišnjica zločina Armije RBiH.
Tako i u Kakanju, općini u Zeničko-dobojskoj županiji bošnjačka Armija RBiH počinila je krvave i svirepe ratne zločine za koje nitko nije ogovarao te je protjerano ili prognano čak 16 000 Hrvata sa svojih stoljetnih ognjišta.
Tim povodom Hrvatski Medijski Servis u cijelosti prenosi objavu sa Twitter profila ‘Hrvati Bosne i Hercegovine’ koji već nekoliko godina sustavno i kontinuirano piše o zločinima počinjenima nad bh. Hrvatima u Domovinskom ratu.
-Područje kakanjske općine je kultno mjesto katolika i Hrvata. Kraljeva Sutjeska s franjevačkim samostanom iz 14. stoljeća i crkvom sv. Ivana, kraljevski grad Bobovac s mauzolejem bosanskih vladara, a sama Kraljeva Sutjeska je bila prijestolnica banova i kraljeva Kotromanića.
Općina Kakanj je po popisu stanovništva iz 1991. godine imala 55.950 stanovnika, a od toga je bilo Muslimana-Bošnjaka 54,56 posto, Hrvata 21,59 posto i Srba 8,80 posto.
Hrvata je 1971. bilo 33,2 posto.
Ratnim sukobima kakanjska općina je doživjela veliku demografsku promjenu. Ona je bila gotovo sva etnički očišćena od Hrvata i Srba. Čitava hrvatska sela su bez stanovnika, kuće su opljačkane, spaljene i minirane, a još i danas sablasno zjape prazna hrvatska sela.
S početkom srpske agresije na obranu svojih domova prvi se digao i organizirao hrvatski narod u HVO, Muslimana-Bošnjaka bilo je nešto u HVO-u, a najviše u teritorijalnoj obrani kao integralnom dijelu JNA.
Napetosti između dva naroda su sve više rasle, a do prvog incidenta došlo je 17. ožujka 1993. godine kada je ranjena hrvatska djevojčica Gordana Radoš. Istoga dana pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili su u Kaknju Ivu Vuletića, zapovjednika HOS-a.
Zatim počinju istjerivati Hrvate iz njihovih kuća i stanova. Sejo Kezić, pripadnik paravojne postrojbe tzv. Armije RBiH koju je formirao imam Ševal Omerspahić, nožem je ubio jednu stariju ženu Hrvaticu.
Brojna su stratišta zločina nad Hrvatima u kakanjskoj općini za ratnog sukoba između tzv. Armije RBiH i HVO-a. Ratnih žrtava bilo je 79, od toga 61 odrasli civil, 6 djece i 12 zarobljenih vojnika HVO-a, a protjerano je ili izbjeglo 16 000 Hrvata.
Na blagdan sv. Ante Padovanskoga došlo je do masovnog stradanja Hrvata u općini Kakanj. Toga dana paravojne i redovite postrojbe tzv. Armije RBiH ubile su u selu Drenoviku 16 Hrvata, u Slapnici 9, u Kraljevoj Sutjesci 4, u Bištranima 4, u Kovačima-Bradarićima 10, u Grmačama 3.
Frontalni napad postrojbi tzv. Armije RBiH na hrvatska sela u kakanjskoj općini počeo je 8. lipnja, a kulminirao je 13. lipnja 1993. godine. U zbjeg je krenulo oko 15 tisuća Hrvata, uglavnom žena, djece i staraca u Vareš, koji ih je teškom mukom sve prihvatio.
U selu Bradarićima vojnici tzv. Armije RBiH naredili su skupini civila da legnu na zemlju, stave ruke na zatiljak i onda su ih izbliza ubijali. Janja Bradarić, žena Marka, zaklana je, a prije je u nju pucano. Sa svoja tri sina ubijen je Juro Jurić.
Posebno je bila okrutna paravojna postrojba imama Ševala Omerspahića. On je rodom iz kakanjskog sela Kaparovića, prije rata je radio u Islamskoj zajednici u Sarajevu. Njegova postrojba imala je mnogo stranih i domaćih mudžahedina, a isticala se okrutnošću prema hrvatskim žrtvama.
Hrvati kakanjske općine posebno optužuju za okrutnost 7. muslimansku brigadu iz Zenice i jednog od njenih komandanata Muhmuta ef. Karalića.
Za zločine nad Hrvatima kakanjske općine nitko nije odgovarao!, stoji u threadu objavljenom na Twitter profilu ‘Hrvati Bosne i Hercegovine’.
Područje kakanjske općine je kultno mjesto katolika i Hrvata. Kraljeva Sutjeska s franjevačkim samostanom iz 14. stoljeća i crkvom sv. Ivana, kraljevski grad Bobovac s mauzolejem bosanskih vladara, a sama Kraljeva Sutjeska je bila prijestolnica banova i kraljeva Kotromanića. pic.twitter.com/kEAcHSSv0B
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Općina Kakanj je po popisu stanovništva iz 1991. godine imala 55.950 stanovnika, a od toga je bilo Muslimana-Bošnjaka 54,56 posto, Hrvata 21,59 posto i Srba 8,80 posto.
Hrvata je 1971. bilo 33,2 posto. pic.twitter.com/S2BMhwT9wn— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Ratnim sukobima kakanjska općina je doživjela veliku demografsku promjenu. Ona je bila gotovo sva etnički očišćena od Hrvata i Srba. Čitava hrvatska sela su bez stanovnika, kuće su opljačkane, spaljene i minirane, a još i danas sablasno zjape prazna hrvatska sela. pic.twitter.com/Ul1mgTxiAq
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Ratnim sukobima kakanjska općina je doživjela veliku demografsku promjenu. Ona je bila gotovo sva etnički očišćena od Hrvata i Srba. Čitava hrvatska sela su bez stanovnika, kuće su opljačkane, spaljene i minirane, a još i danas sablasno zjape prazna hrvatska sela. pic.twitter.com/Ul1mgTxiAq
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Napetosti između dva naroda su sve više rasle, a do prvog incidenta došlo je 17. ožujka 1993. godine kada je ranjena hrvatska djevojčica Gordana Radoš. Istoga dana pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili su u Kaknju Ivu Vuletića, zapovjednika HOS-a.
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Zatim počinju istjerivati Hrvate iz njihovih kuća i stanova. Sejo Kezić, pripadnik paravojne postrojbe tzv. Armije RBiH koju je formirao imam Ševal Omerspahić, nožem je ubio jednu stariju ženu Hrvaticu. pic.twitter.com/j3r9aFcROq
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Brojna su stratišta zločina nad Hrvatima u kakanjskoj općini za ratnog sukoba između tzv.Armije RBiH i HVO-a. Ratnih žrtava bilo je 79, od toga 61 odrasli civil, 6 djece i 12 zarobljenih vojnika HVO-a, a protjerano je ili izbjeglo 16 000 Hrvata. pic.twitter.com/d9dBdISQBO
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Na blagdan sv. Ante Padovanskoga došlo je do masovnog stradanja Hrvata u općini Kakanj. Toga dana paravojne i redovite postrojbe tzv. Armije RBiH ubile su u selu Drenoviku 16 Hrvata, u Slapnici 9, u Kraljevoj Sutjesci 4, u Bištranima 4, u Kovačima-Bradarićima 10, u Grmačama 3. pic.twitter.com/XN74jAcpto
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Frontalni napad postrojbi tzv. Armije RBiH na hrvatska sela u kakanjskoj općini počeo je 8. lipnja, a kulminirao je 13. lipnja 1993. godine. U zbjeg je krenulo oko 15 tisuća Hrvata, uglavnom žena, djece i staraca u Vareš, koji ih je teškom mukom sve prihvatio. pic.twitter.com/YDlVBfLCqF
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
U selu Bradarićima vojnici tzv. Armije RBiH naredili su skupini civila da legnu na zemlju, stave ruke na zatiljak i onda su ih izbliza ubijali. Janja Bradarić, žena Marka, zaklana je, a prije je u nju pucano. Sa svoja tri sina ubijen je Juro Jurić. https://t.co/UHbU3D9HoU… pic.twitter.com/7ujiaxTLrL
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
U jednom hrvatskom selu nađen je zaklan starac, a njegove dvije kćeri su silovane i ubijene. Jedna od njih je bila vezana rukama oko umivaonika i nakon silovanja priklana. Druga je bila vezana rukama za bide i s glavom u njemu.
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Posebno je bila okrutna paravojna postrojba imama Ševala Omerspahića. On je rodom iz kakanjskog sela Kaparovića, prije rata je radio u Islamskoj zajednici u Sarajevu. Njegova postrojba imala je mnogo stranih i domaćih mudžahedina, a isticala se okrutnošću prema hrvatskim žrtvama. pic.twitter.com/JKDJn9FJIJ
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Hrvati kakanjske općine posebno optužuju za okrutnost 7. muslimansku brigadu iz Zenice i jednog od njenih komandanata Muhmuta ef. Karalića. pic.twitter.com/MYSIPrMtCj
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
Za zločine nad Hrvatima kakanjske općine nitko nije odgovarao!
— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) June 13, 2023
/HMS/











