Ovoga tjedna ponovno je skupina građana okupljena oko Udruge “Jer nas se tiče” u Mostaru započela novi val pritisaka u cilju zatvaranja regionalnog odlagališta otpada Uborak u sjevernom dijelu grada, što je malo izvjesno da će se dogoditi, a dokumenti Federalnog ministarstva okoliša i turizma u najvećem dijelu demantiraju njihove navode.
Naime, skupina građana je, kako bi dodatno potaknula napetosti, čak ustvrdila kako nije isključeno da su na deponiju odlagani i radioaktivni materijali. Bit problema mostarskog deponija povezan je s četirima prijeporima. Prvi je da se na njemu odlagao i drugi nekućanski otpad te vršilo neadekvatno zbrinjavanje, a u međuvremenu je istekla okolišna dozvola. Drugi je da je šire područje deponija industrijska zona u kojoj je zabranjena bilo kakva gradnja, piše Večernji list BiH.
Sumnjiva privatizacija
No, poslije rata, a među prosvjednicima je najveći broj takvih ljudi koji su ilegalno, a počesto i na državnom zemljištu, izgradili stambene objekte koji se, međutim, sami ne mogu legalizirati. Treći prijepor glede Uborka povezan je s činjenicom kako je kriminalnom privatizacijom prijeratnog komunalnog poduzeća Komosa u posjed starog deponija došla kompanija General servis, koja je godinama ucjenjivala Grad Mostar, pa čak i prije sedam – osam godine blokirala račune te je prijetila opasnost da se neće moći realizirati projekti uz potporu stranih financijera s novim deponijom.
I četvrta dimenzija problema je što se ovim pitanjem doslovno krenulo u predizbornu političku kampanju. Stručnjaci iz federalnog Ministarstva navode da je novi mostarski deponij suvremeni regionalni centar za upravljanje otpadom i odlagalištem s reciklažnom linijom, koji treba pokrivati regiju od Ravnog, Neuma, Stoca, Čapljine, Čitluka, Međugorja, Gruda, Posušja, Širokog Brijega i Mostara. Po tim navodima regionalni deponij izgrađen je sukladno struci te važećem Zakonom o upravljanju otpadom, planom upravljana otpadom 2007. – 2012. i strategijom upravljanja otpadom 2008. – 2018.
To podrazumijeva i postavljanje sustava s nepropusnim i za okoliš prihvatljivim dnom kazeta deponija za okolišno neškodljivo odlaganje otpada na deponiju Uborak, kao i bazena za tretman procijednih voda deponija. Uz Mostar, jedino su nakon rata takvi suvremeni regionalni deponiji izgrađeni još u Sarajevu i Zenici u FBiH te dva u RS-u – u Banjoj Luci i Bijeljini. Za to su odobreni zajmovi Svjetske banke u iznosu oko 35 milijuna američkih dolara.
Ekonomski održivo
Smatra se da se postojeći deponij treba proširiti da bi dugoročno zadovoljio odlaganje na okolišno prihvatljiv način, odnosno minimalno 10, a maksimalno 20 godina jer je u suprotnom neisplativ kao vrlo skup infrastrukturni objekt, propisan zakonima i pravilnicima koji su u skladu sa smjernicama EU-a.
Istodobno, stari deponij Uborak je, prema rješenju federalnog Ministarstva, zatvoren na okolišno prihvatljiv način i na njega se ne odlaže komunalni otpad od 2014. Trenutačni deponij je u “prekršaju” jer nema novu okolišnu dozvolu koja je istekla prošle godine i nije obnovljena jer je inspekcija otkrila nepravilnosti odlaganja drugih vrsta otpada osim kućanskog, ali i zbog proširenja deponija na novu površinu od čak 25 posto bez odobrenja Ministarstva./HMS/
