Hrvatski Medijski Servis

MOSTAR: IDPI predstavio modele izbora članova Predsjedništva i izaslanika Doma naroda PFBIH

Bez legitimnog predstavljanja nema ni konstitutivnosti koja je natrkrovljujuće načelo Ustava BiH, a koja je potvrđeno nizom presuda Ustavnog suda BiH, poručeno je, između ostalog, na današnjoj prezentaciji načela i modela za reformu Izbornog zakona BiH, a koje je izradio Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI), javlja izvjestitelj Hrvatskog Medijskog Servisa.

Milan Sitarski, glasnogovornik i član Stručnog tima IDPI-a podsjetio je kako predstavnici političkih stranaka nisu uspjeli postići dogovor kojim bi postigli rješenje o promjeni Izborenog zakona, a kojom bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda, ali i presude međunarodnih sudova.

Na pitanje zašto IDPI nije ranije izašao s prijedlogom, Sitarski je kazao kako su očekivali da će biti određenog dogovora, barem na principijelnoj razini, a kada su vidjeli da to ne ide, počeli su aktivnije raditi na svojem prijedlogu.

Načela

Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine IDPI-a predstavio je načela prijedloga i modela te je naglasio kako su krenuli iz dvije perspektive; prva je da prijedlog mora provesti presude Ustavnog suda u slučaju Ljubić, kojim su između ostalog određene odredbe Izbornog zakona proglašene neustavnim, a druga perspektiva obuhvaća presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Zornić i Pilav).

Specifičnost prijedloga IDPI-a je da su obje ove perspektive stavili u okvir natkrovljujuće perspektive, a to je presuda Ustavnog suda o konstitutivnosti iz 2000. godine. Prema toj presudi BiH možemo definirati kao državu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, pri čemu je jasno naglašeno kako je konstitutivnost naroda natkrovljuće načelo Ustava BiH.

A činjenicom da je Ustav dio Daytonskog sporazuma, onda je ta konstitutivnost i natkrovljuće i temeljno načelo cijelog Daytonskog sproazuma.

-Presuda iz 2000. je vrlo jasno potvrdila kako je konstitutivnost naroda natkrovljujuće načelo. To znači da sva ostala ustavna načela i zakonske norme iz ustava moraju biti usklađeni s tim načelom, naveo je Vukoja, kazavši kako onda i Izborni zakon kao i ostale presude moraju
primijeniti taj pojam.

Pored toga presuda je, istaknuo je, zapravo potvrdila kako je konstitutivnost izvornija od njene dvoentitetske podjele, odnosno meritum je da je Ustavni sud jasno naveo kako je konstitutivnost naroda temeljno i najizvornije ustavno načelo, a entiteti su posljedica konstitutivnosti.

-Negiranje ili vađenje konstitutivnosti iz Ustava zapravo ruši kompletan ustavno-pravni poredak BiH, a time ruši i Daytonski sporazum, jer, kako smo rekli, Ustav je aneks Daytonskog sporazuma, pojasnio je Vukoja. Nadalje, Ustavni sud je jasno potvrdio kako su konstitutivni narodi specifični demosi, odnosno narodi iz kojih proizlazi demokratska i legitimna vlast za ona tijela koja su pod Ustavu namijenjena toj vrsti predstavljanja, a to su domovi naroda i Predsjedništvo, kazao je.

Vukoja je naglasio i kako pojam konstitutivnosti trebamo razumijevati kroz dvije dimenzije; prva je načeo legitimiteta zastupanja specifičnog demosa, odnosno pravo i mogućnost da pripadnici konstitutivnog naroda mogu slobodno i demokratski izabrati svoje zastupnike za ona tijela koji su namijenjena takvoj vrsti zastupanja.

-Konstitutivnosti nema bez legitimnosti zastupanja, niti bez jednakopravnosti, koja se ogleda u tome da tijela predviđenja za zastupanje konstititutivnih naroda, Predsjedništvo BiH i domovi naroda imaju podjednak broj zastupnika tri naroda, Predsjedništvo BiH tri, federalni dom naroda po 17, a državni po pet. Onaj tko negira legitimnost zastupanja zapravo negira načelo konstitutivnosti, a time i Ustav i Daytonski sporazum, upozorio je Vukoja.

Načela su jasna

Naglasio je kako je moguće više modela promjene, ali su načela ono što se ne može dovoditi u pitanje, a ona jednako vrijede i za ovaj, a trebala bi i za sve ostale prijedloge koji pretendiraju biti legitimni i ustavni. Dakle, dodao je Vukoja, provedba presuda mora osigurati legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda, odnosno mora osigurati načelo da jedan narod ne može drugom birati predstavnike, a drugo načelo je proporcionalne vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa, tj, naroda i ostalih. Kao promjer je uzeo sada već oboreno rješenje iz Izbornog zakona prema kojem je 24 Hrvata iz BPŽ-a biralo isti broju izaslanika kao i 36 tisuća Hrvata iz Posavske županije. Kod presuda Europskog suda za ljudska prava meritum je da svatko u BiH, svaki građanin mora imati pravo kandidiranja i biranja. No, naveo je kako je Europski sud rekao što treba promijeniti, ali nije odredio kako, pa su neki akteri pokušali nametnuti stav kako je presude moguće provesti samo na jedan način, a koji je suprotan Ustavu.

Modeli

O samim modelima i prijedlozima govorio je Ivan Pepić, voditelj stručnog tima Instituta za društvena i politička istraživanja koji je naglasio kako je odluka Ustavnog suda u predmetu Ljubić istaknula neustavnost dijelova članaka Izbornog zakona te je rečeno kako je neustavno da mora postojati jedan izaslanik iz svake županije za sve narode. Ustavni sud je pritom priznao nužnost legitimnog predstavljanja i istaknuo da samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Kada je riječ o prijedlozima koji se tiču Predsjedništva prvi model P1 rješava provedbu presude Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) i presuda Sejdić-Finci i Zornić Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Zahtjeva izmjene Izbornog zakona BiH, ali ne zahtjeva izmjena Ustava BiH niti Ustava FBiH. Model P 2 na razini Predsjedništva BiH rješava provedbu presude Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) i presuda Sejdić-Finci, Zornić i Pilav Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), a zahtjeva izmjene Izbornog zakona BiH te male izmjene Ustava BiH.

Istodobno, u kontekstu Doma naroda Model DN 1 na razini Domova naroda P FBiH i PS BiH rješava provedbu presude Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) te zahtjeva izmjene Izbornog zakona BiH, ali ne zahtjeva izmjene Ustava BiH i Ustava FBiH. Model DN 2 na razini Domova naroda PFBiH i PSBiH rješava provedbu presude Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) te provedbu presuda ESLJP Sejdić-Finci i Zornić. Zahtjeva izmjene Izbornog zakona BiH te izmjene Ustava BiH i Ustava FBiH.

Predsjedništvo

HMS je već donio neke od ključnih odrednica ovih modela, kao i prijedloga A kojeg čine model P1 (Predsjedništvo) i Model DN1 (Dom naroda) i za koji iz IDPI-a navode kako bi bio lakše i brže provediv jer ne zahtjeva ustavne promjene.

Model P1 za Predsjedništvo donosi izbor temeljem bodova-u FBIH svaka izborna jedinica će imati broj izbornih bodova jednak broju članova jednog od konstitutivnih naroda u toj izbornoj jedinici (županiji) podijeljen ukupnim brojem članova tog konstitutivnog naroda u FBiH i Distriktu Brčko, prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Primjerice hrvatski član Predsjedništva BiH („jedan Hrvat“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Glasovi za hrvatskog kandidata A (ili B ili C) u određenoj jedinici podijelili bi se s ukupnim brojem glasova za sve hrvatske kandidate u toj izbornoj jedinici, a nakon toga pomnožili s izbornim bodovima koje nosi spomenuta izborna jedinica. Isti izračun se obavi za sve izborne jedinice i izborni bodovi se zbroje za svakog kandidata. Pobjednik je onaj koji dobije najviše izbornih bodova od svih kandidata za hrvatskog (analogno i bošnjačkog) člana.

Dom naroda

Izaslanici Doma Naroda Parlamenta F BiH bi se, kao i do sada, neizravno birali od strane izaslanika županijskih skupština, ali po Modelu DN 1 svaka županija dobiva svoj koeficijent, to jest, određen broj izbornih bodova.

Svaka od deset županija bi tako imala četiri koeficijenta izbornih bodova (B, H, S i O) koji se dobiju temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinoj županiji u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini Federacije BiH, sukladno podacima sa posljednjeg službeno važećeg popisa stanovništva.

Koeficijenti izbornih bodova pojedine županije dijele se s brojem izabranih B, H, S i O izaslanika u toj županiji kantonu. Primjerice, B koeficijent izbornih bodova Županije Sarajevo dijeli se s brojem izabranih bošnjačkih izaslanika u skupštini tog kantona, tako da svaki bošnjački izaslanik u Skupštini KS-a ima isti iznos izbornih bodova.

Prema ovom prijedlogu, primjerice svi izabrani bošnjački županijski izaslanici glasovali bi zajedno za liste kandidata za Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBIH i svima, prije glasovanja, Središnje izborno povjerenstvo dodjeljuje broj izbornih bodova prema tome u kojoj su županijskoj skupštini izabrani i koliko ostalih bošnjačkih predstavnika je izabrano u toj skupštini (analogno vrijedi i za Hrvate, Srbe i Ostale). Na isti način glasuju i županijski izaslanici Hrvata, Srba i Ostalih, koristeći izborne bodove koji su im dodijeljeni i odlučuju kojih 17 članova (ili 7 u slučaju Ostalih) će biti izabrani u pojedini klub Dom Naroda Parlamenta FBiH./M.P./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte