MINISTAR BUNOZA: Svima u BiH će nam biti dobro kada rješimo Izborni zakon, a on je rješiv

-Moj stav u vezi izmjena Izbornog zakona je poštivati sve odluke Europskog suda za ljudska prava, ali isto tako i Ustavnog suda BiH. Iako dvije trećine europskih zemalja nije ratificiralo taj članak europske konvencije ja smatram da i ostali imaju pravo birati i biti birani, ali isto tako treba provesti i presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja jasno propisuje da na onim mjestima gdje se štiti vitalni interesi konstitutivnih naroda moraju sjediti osobe koje imaju legitimitet tog naroda. Ja mislim da je to pitanje rješivo, da su u Neumu bili blizu dogovora i da će nama u BiH svima biti dobro kada rješimo Izborni zakon, kazao je ministar pravde BiH Davor Bunoza,

Kada se radi o Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine po njegovim riječima postoji samo jedna izmjena i ona se tiče sjedišta Apelacijskog odjeljenja Suda BiH.

“Bilo je sporno pitanje hoće li to biti Istočno Sarajevo ili Banja Luka i ja sam predložio da nađemo jedno kompromisno rješenje na način da se u roku godinu dana odredi sjedište Suda, a do tada da bude u Sarajevu, gdje je i sada sjedište Apelacijskog odjeljenja”, rekao je Bunoza gostujući u emisiji Aktualni intervju BHT1.

Ministar je kazao kako je, nakon što su radne skupine koje su radile na zakonu završile svoj dio posla i nakon što nije više bilo napretka, zatražio od predsjedateljice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto da se Zakon o Sudu BiH stavi na dnevni red sjednice, s ciljem da ga pokušaju usvojiti.

Zakon je skinut s dnevnog reda sjednice, s tim da će se, kako je naveo, u narednih sedam dana raditi na njegovom usuglašavanju, jednako kao što je to bio slučaj i sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa, a što je rezultiralo njegovim usvajanjem.

Bunoza je rekao kako ne može reći hoće li ministri iz Republike Srpske podržati to zakonsko rješenje, ali je dodao da su oni istakli određene prigovore, vezano za kaznene nadležnosti.

“Ja smatram da mi to u roku od sedam dana možemo sve usuglasiti, ukoliko postoji, doista, politička volja”, smatra Bunoza.

Kada se radi o primjedbama koje dolaze iz Republike Srpske, da Sud Bosne i Hercegovine ne može suditi po zakonima RS i ne može izuzimati predmete iz tog entiteta, Bunoza je rekao kako takva praksa postoji i u aktualnom zakonskom rješenju.

“I sada, u trenutnom zakonu koji je na snazi propisano je da Sud Bosne i Hercegovine može u određenim situacijama preuzeti predmete, ukoliko je kazneno djelo počinjeno na teritoriji jednog entiteta. Ja se ne bih složio da to nije osnovano, s obzirom da u Aneksu 4 Dejtonskog mirovog sporazuma je propisano koja kaznena djela faktički Sud BiH može preuzeti, ali isto tako, mi smo sada precizirali i za druge oblasti kaznenih djela kada Sud BiH može procesuirati ta djela. Moram, također, reći da sam pažljivo analizirao i kako je to izgledalo u zadnjih 20 godina kada bi Sud BiH to radio. Bilo je, zapravo, samo jedno 30 predmeta gdje je Sud BiH preuzeo kazneno gonjenje, a radilo se o kaznenom djelu koje je počinjeno na teritoriju jednog entiteta. I nikad to nije bilo sporno, što više, uglavnom se to radilo na zahtjev entitetskih tužiteljstava, kad se radilo o najopasnijim, najtežim kaznenim djelima”, rekao je minsitar Bunoza, dodajući kako misli da to u praksi neće predstavljati problem.

“Oblasti kaznenih djela mi smo regulirali u skladu s člankom 83 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dakle, to je sve propisano Daytonskim mirovnim sporazumom, ali i ugovorom o funkciniranju Europske unije”, naveo je.

Bunoza u predloženom zakonskom rješenju ne vidi ništa sporno i vjeruje da dogovor, kompromis, može biti postignut.

“Evo, sve ove zakone što smo donijeli, a pravljeni su doista i bolni kompromisi, ali svi ti kompromisi nisu bili na štetu države Bosne i Hercegovine, nisu bili na štetu entiteta, niti konstitutivnh naroda. Dakle, mi smo se trudili da nam svaki zakon bude puno bolji od onoga što mi trenutno imamo i mislim da smo u tome uspjeli”, ocijenio je ministar pravde BiH.

Odgovarajući na pitanje kakav je status Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu BiH, kojeg je predložio zastupnik Denis Zvizdić, Bunoza je kazao kako je činjenica da je jedan od prioriteta na putu ka Europskoj uniji da Bosna i Hercegovina mora imati tijelo koje će ujednačavati sudsku praksu, te da to nitko nije nazvao Vrhovnim sudom BiH.

“Ja, kao pravnik, podržavam ideju da i mi imamo tijelo na razini države gdje će biti ujednačena sudska praksa, jer nije u redu da u Sarajevu postoji jedna sudska praksa, a u Istočnom Sarajevu druga sudska praksa. U Ministarstvu pravde će se raditi i na tom prijedlogu zakona. Mi smo podržali, u biti, to mišljenje uvaženog zastupnika, gospodina Zvizdića, ali smo naveli da smatramo da je puno bolje i s puno većim šansama koje će imati taj zakon u stvarnosti, ukoliko bude Ministarstvo pravde to predlagalo, da imamo eKonzultacije, da uključimo akademsku zajednicu, da uključimo građane, vidimo sva mišljenja i onda krenemo uz dogovor, uz dijalog rješavati i taj propis”, smatra Bunoza.

Dodao je kako je primijetio da se dosta puta predloži neki zakon za kojeg se unaprijed zna da neće dobiti potporu u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Uvijek naglasim, donošenje zakona u Bosni i Hercegovini je umijeće mogućega”, ocijenio je.

Za usvojeni Zakon o sprečavanju sukoba interesa ministar je ranije kazao kako je jedan od najstrožijih u Evropi.

“Zakon jest vrlo rigorozan, puno strožiji u odnosu na zakon kakav smo imali. Ja ću reći neke značajne novine. Prije svega, da će nositelji javnih funkcija na razini Bosne i Hercegovine, evo konkretno ja, da ću morati objaviti imovinski karton, financijski karton za sebe, ali i za bliske srodnike, što do sada nije bio slučaj. Također, povjerenstvo koje će odlučivati o sukobu interesa bit će depolitizirano. Tu više neće moći biti članovi političkih stranaka u zadnjih pet godina, to je uvjet. Do sada su to bili parlamentarci. Isto tako, ne postoje više kvalificirani glasovi, kao što je do sad bilo, dakle, određene odluke će se donositi dvotrećinski, a dio odluka će se morati donositi većinom. Također, godinu dana nakon isteka mandata izabranoj ili imenovanoj osobi, ta osoba će morati opet priložiti svoj imovinski karton i neće smjeti imati nikakvu suradnju s pravnim osobama koje su surađivale s institucijom gdje je ta osoba bila na mandatu. Proširena je i definicija samog sukoba interesa, pooštrene su značajno sankcije za one koji budu kršili taj Zakon, koji ne dostave imovinski karton ili prikriju svoje informacije. Isto tako, rigiorozna je sankcija i za one koji ne stave podatke o nositeljima javnih funkcija i njihovoj imovimi”, objasnio je Bunoza.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza je u razgovoru govorio i o brojnim drugim temama, između ostalog, o kvalitetu usvojenih zakona, jesu li bolji od onih koje smo do sada imali te na kojim će se zakonskim rješenjima raditi kada počnu pregovori o ulasku u Europsku uniju./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img