Hrvatski Medijski Servis

MILAS: Razgovaramo s Vladom RS, riješit će se problem prolaska autoceste kroz hrvatska sela

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas rekao je danas kako vjeruje da će se problem vezan uz izgradnju autoceste preko triju hrvatskih sela u Bosanskoj Posavini riješiti na zadovoljstvo Hrvata povratnika.

Razgovaramo s predstavnikom vlade Republike Srpske i, koliko sam razumio, taj će problem biti riješen na zadovoljstvo Hrvata koji ondje žive, odgovorio je Milas Davoru Vlaoviću (HSS) i Ivici Mišiću (SRiS), koji su upozorili da će se zbog autoceste Banja-Luka – Doboj – Bjeljina, koja prelazi preko hrvatskih sela Garevca, Kladra i Čardaka, srušiti 80 kuća.

U Posavini ima toliko širine i livada da se autocesta može premjestiti, rekao je Mišić, dodajući da se i na taj način želi ‘očistiti’ preostale Hrvate iz Bosanske Posavine nakon što ih je u ratu istjerano gotovo 250 tisuća.

Milas je to izjavio u saborskoj raspravi o Izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje za 2018. godinu u kojoj je pohvaljen rad njegova ureda i istaknuto da pitanje Hrvata izvan domovine treba gledati kao strateški, a ne kao partikularni interes, prenosi Hina.

Stvarati uvjete za održiv ostanak Hrvata u BiH

Izraženo je i zadovoljstvo što su povećana financijska sredstva koja hrvatska država preko Ureda usmjerava za projekte Hrvata izvan Hrvatske.

Lani su ta financijska sredstva povećana za osam posto u odnosu prema 2017., primijetio je Božo Ljubić (HDZ) referirajući se na podatak da je Ured lani raspolagao s gotovo 74 milijuna kuna, a potrošio oko 68 milijuna.

Pohvalio je projekte za BiH te poručio da se ubuduće treba pobrinuti za uvjete i omogućiti održiv ostanak Hrvata podupirući investicije i poduzetništvo te obiteljska gospodarstva. Najveća pomoć koju Hrvatska može pružiti Hrvatima BiH je njihovo političko zagovaranje u međunarodnim institucijama, poručio je Ljubić.

I Miro Kovač (HDZ) istaknuo je gospodarstvo. Osim postojećih mjera, treba napraviti program poticaja gospodarstvenika iz Hrvatske da investiraju u BiH, rekao je Kovač i dodao da Hrvati ostaju ondje gdje ima gospodarskog života. Poručio je da se u BiH mora nastavi put federalizma te je kao poželjan istaknuo model Belgije.

Zastupnici su u raspravi otvorili i pitanje prava i statusa hrvatske nacionalne manjine te su upozorili da on još nije odgovarajuće riješen.

U Sloveniji 50 tisuća Hrvata nije priznato kao nacionalna manjina, u Srbiji im još nije zajamčeno mjesto u Skupštini, a hrvatska nacionalna manjina u Makedoniji još nije ustavno prepoznata, upozorio je Ljubić.

Marko Vučetić (NZ) je rekao da u Crnoj Gori ima oko šest tisuća Hrvata, da ih se između 2003. i 2011. tisuću manje izjasnilo Hrvatima zato što je porastao broj Bokelja i Crnogoraca katoličke vjeroispovijesti.

Joška Klisovića (SDP) zanimalo je Vladino stajalište o prijedlogu da Crna Gora i Hrvatska zajedno podnesu kandidaturu UNESCO-u da se Bokeljska mornarica zaštiti kao kulturno dobro.

Birokracija i nesređeno pravosuđe koče investicije

Milas je odgovorio kako je bio predviđen zajednički nastup, ali je propao “zahvaljući vladi Crne Gore”, a koliko zna, propala je i njihova prijava.

Domagoj Hajduković (SDP) je ustvrdio da za projekte hrvatske državne samouprave u Mađarskoj hrvatska država na godinu daje manje od 100 tisuća kuna i da Hrvatsko kazalište u Pečuhu ne dobiva ni kune.

Milas je to opovrgnuo i rekao da je zemljište za kazalište kupljeno hrvatskim novcem i da sve predstave i kulturna suradnja između kazališta idu preko Ministarstva kulture.

Zastupnici su isticali i kako iseljena Hrvatska želi ulagati u domovinu, ali ih odbija birokaracija, nesređeno pravosuđe.

Hrvati izvan domovine daju svake godine najmanje 16,5 milijarda kuna, rekao je Željko Glasnović (Suverenisti) i dodao da iseljenicima smeta neriješeno pitanje dvostrukog oporezivanja mirovina, nepostojanje registra Hrvata izvan Hrvatske itd.

Kovač (HDZ) je upozorio da je broj Hrvata u Njemačkoj s 224 tisuće 2012. narastao na gotovo 400 tisuća te se zauzeo da im hrvatska država pomogne tako da djeci omogući pohađanje nastave na hrvatskom jeziku i time “stvori pretpostavke za njihov povratak”./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte