MILAS: Hrvatska nastavlja podržavati izgradnju zgrade HNK Mostar, s Komšićem nema sastanka

-Doista mi je zadovoljstvo i radost uvijek doći u Bosnu i Hercegovinu bez obzira gdje dolazim, rekao je u Dnevniku PLUS RTV Herceg Bosne Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodajući da mu je najljepše doći u zapadnu Hercegovinu odakle vuče i korijene.

Milas je u dosadašnjoj karijeri obnašao dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru, bio je član Programskog vijeća HRT-a, radio je u Ministarstvu obrane RH te je bio ravnatelj Zaklade hrvatskih branitelja. Također, Milas je bio vukovarski branitelj; zapovjednik topništva u 204. vukovarskoj brigadi. “U Vukovaru me zatekao rat; srbočetnička agresija. U ratu sam ostao do kraja zajedno s puno drugih koji su branili Vukovar”, kazao je Milas pojašnjavajući da je i nakon rata ostao u Glavnom stožeru HV-a, sve do umirovljenja 2001. godine.

Milas je kazao da života u Vukovaru ima te da brigu treba voditi o ljudima, a da će se sve ostalo lako nadomjestiti.

“Sjećam se da sam pri kraju, u vrijeme mirne reintegracije, uspio doći u Vukovar. Ono što sam zatekao nisam mogao pojmiti premda sam cijeli rat proveo tamo. Tada nisam mogao pronaći svoju ulicu, sve je bilo uništeno. Kada sam ušao u nju imao sam dojam da mi stane na dlan ruke. Nisam mogao odrediti gdje je moja roditeljska kuća” rekao je Milas dodajući da je Vukovar ponovno prelijep. Istaknuo je da su ljudi nezamjenjivi te da je rat, odnosno kasno ljeto i jesen 1991. godine trajno promijenio život Vukovaraca jer su mnogu otišli, pobijeni ili nestali.

Jedno od najvažnijih postignuća RH

Europska komisija jučer je dala preporuku za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Upitan koji je značaj i uloga Vlade RH, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem u tom procesu, Milas je kazao da je to jedno od najvažnijih postignuća u vanjskoj politici Republike Hrvatske.

-Mislim da je bespotrebno ponavljati od 2016. godine pa do danas što je sve Vlada RH, posebno premijer učinio za BiH u izlasku na put europskih integracija. Vjerujem da je ovo jučer što je najavila predsjednica Europske komisije, što će uslijediti za nekoliko dana, otvoriti jednu novu dimenziju za BiH, posebno za Hrvate koji su najmalobrojniji narod i za Hrvate koji su na neki način predvodnici europskih integracija, rekao je Milas i izrazio nadu da će nastaviti raditi na tom procesu s bh. Hrvatima, ali i s Bosnom i Hercegovinom.

Suradnja i zajedništvo

Predstavljajući rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH kojemu je na čelu, Milas je u razgovoru s urednikom i voditeljom Tihomirom Šutalom kazao da je spomenuti Ured osnovan 2012. godine te da mu je osnovna zadaća povezivanje Hrvata izvan RH s matičnom domovinom.

“Važno je reći da svi Hrvati nisu u istom položaju, nemaju svi Hrvati isto okruženje i iste sredine u kojima žive”, rekao je Milas pojašnjavajući da Ured kategorizira tri skupine Hrvata; Hrvate u BiH kao jednakopravan i konstitutivan, hrvatsku nacionalnu manjinu u 12 europskih država te hrvatsko iseljeništvo. Milas dodaje da je suradnja i zajedništvo hrvatskog naroda, i institucija Hrvata u BiH i u RH, na razini devedesetih godina s jednim drugim ciljem.

Milas je govorio i o aktivnostima na povezivanju s hrvatskim iseljeništvom i motiviranju istih na povratak u Republiku Hrvatsku, čat i ako se radi o 4. ili 5. generaciji hrvatskih iseljenika iz prekooceanskih zemalja. Podsjetio je da je još 2020. godine promijenjen zakon o Stjecanju hrvatskog državljanstva koji je usmjeren upravo k iseljenicima kakao bi što lakše stekli prvu i temeljnu poveznicu s Hrvatskom iz koje se kasnije crpe različite prilike i mogućnosti.

Zajedno nastavljamo izgradnju HNK Mostar

Vlada RH izdvaja značajna financijska sredstava za Hrvate izvan RH. Milas je kazao da ta izdvajanja uvijek imaju tendenciju rasta te da se taj iznos nikada ne umanjuje. “Naravno da smo u vrijeme covida svi morali stezati pitanje proračuna. Jedino se proračun za Hrvate izvan RH ni za lipu nije smanjio. Dapače, on je već sljedeće godine rastao”, rekao je Milas pojašnjavajući da se to sve radi s ciljem obostrane dobrobiti, i Hrvata izvan RH kao i Republike Hrvatske.

Na zadnjoj sjednici Vlade RH donesena je odluka o financiranju projekata od posebnog značaja za Hrvate u BiH u iznosu nešto većem od 20 milijuna eura. Milas je pojasnio da je da će se tim sredstvima financirati postojeći projekti koji je kontinuirano provode posljednjih godina, ali i da su inaugurirana tri nova projekta. To su, kako je pojasnio Milas, rekonstrukcija Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu (koja je značajno oštećena u nedavnom požaru, nap. a.), izgradnja škole, sportske dvorane i vrtića u Fojnici te izgradnja dvije nove lamele u bolnici u Novoj Biloj.

-Tragovi tih naših projekata vidljivi su od Posavine preko Stoca do Neuma i tako će biti i dalje. Zajedno nastavljamo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, simbola hrvatskog identiteta u BiH. Mi to podupiremo godinama i podupirat ćemo dok god HNK ne dobije svoj konačni epilog u punom sjaju, rekao je Milas dodajući da Hrvatska podupire i rad Sveučilišta u Mostaru te SKB Mostar.

Podupire se rad KŠC-ova iako je u njima najmanje hrvatske djece

RH podupire i rad institucija odnosno škola koje ne pohađaju samo hrvatski učenici. Na digresiju urednika i voditelja Šutala da se tu radi o multietničkim sredinama i da se o tome malo priča, Milas je kazao da je to točno i da u BiH postoje sredine u kojima djeci nije omogućeno školovanje po hrvatskom nastavnom planu i programu što je nepojmljivo u 21. stoljeću.

“Tu onda dolazi Crkva koja je tu bila i onda kada nismo imali državu. Uvijek je bila uz svoj narod, i danas je. Na ovaj način zahvaljujem Katoličkoj crkvi na svemu što čini na očuvanju identiteta, ali i na očuvanju svega onoga što čuva hrvatsko prisustvo na tim prostorima”, rekao je Milas pojašnjavajući da je Crkva osnovala Katoličke školske centre u Banjoj Luci, Zenici, Bihaću… te da Hrvatska podupire rad tih centara bez obzira na to što je u tim centrima najmanje hrvatske djece.

Milas pojašnjava da je, bez obzira na tu činjenicu, važno da ti centri postoje, a da popunjenost tih škola govori o tome da je nastavni plan u njima izvrstan.

U fokusu ljudi

Milas je također nositelj HDZ-ove liste u XI. izbornoj jedinici (Hrvati iz BiH te iseljeništvo) na skorim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Istaknuo je da je zbog toga ponosan te da na osnovu svog osmogodišnjeg iskustva na čelu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH može dobro razumjeti Hrvate koji ne žive u Hrvatskoj.

“U mom fokusu bit će ono što je i sada – ljudi. Sve je zamjenjivo, sve se može ponovno izgraditi, sve se može ponovno stvoriti; jedino ljude ne možete nadomjestiti. Ako ljudi odu, onda ćemo vrlo teško stvoriti novu populaciju”, rekao je Milas.

“Da nisam uvjeren, vjerojatno ovdje sada ne bih sjedio s vama”, kazao je Milas odgovarajući na pitanje vjeruje li u pobjedu HDZ-a na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

“Ne bih se sastao s Komšićem”

Hrvate u BiH u političkom smislu najviše zanima pitanje (ne)ravnopravnosti s druga dva konstitutivna naroda. Upitan kako on gleda na fenomen “Komšić”, Milas je kazao da je njegovo viđenje ovoga istovjetnom stavu bh. Hrvata te Vlade RH.

-Naravno da se ne bih sastao s Komšićem. Svako tko uzurpira pravo hrvatskog naroda da sam izabere svog predstavnika, bez obzira radi li se o članu Predsjedništva ili nekim drugim razinama vlasti, doista nemam s njim što razgovarati, rekao je Milas pojašnjavajući da su Hrvati konstitutivan i jednakopravan narod te da ta prava moraju u punini i konzumirati.

-Hrvati moraju imati pravo izabrati onoga tko će ih predstavljati bez obzira tko to bio”, kazao je Milas.

Prijašnje hrvatske vlade i predsjednici nisu zagovarali takvu politiku te je s Pantovčaka i iz Banskih dvora išla podrška Komšiću. Referirajući se na ovu tvrdnju, Milas je kazao da je prije bilo “svega i svačega”.

-Naše zajedništvo pa čak i osjećaj pripadnosti jednom narodu od 2000. do 2016. godine se možda izgubio i pogubio, ali nikada nije nestao. Danas je on ponovno jasan i snažan. Ono što su nekada radili predsjednici vlada i drugi predsjednici države koji su došli nakon Franje Tuđmana, po meni doista ne služi na čast hrvatskom narodu”, rekao je Milas.

Stanoviti pomak u razumijevanju BiH

Upitan kako ljevica i desnica u Hrvatskoj razumiju političke procese u BiH, uz digresiju da malo radikalnija ljevica koja je predstavljena kroz stranku “Možemo” to baš i ne razumije, Milas je kazao da je u Hrvatskoj napravljen stanoviti pomak kod razumijevanja političke situacije u BiH na većem dijelu političkog spektra.

-Koliko tko razumije vjerojatno ovisi od toga koliko koga zanima i koliko je kome stalo do toga. Mislim da svaki normalan čovjek koji za sebe veli da je Hrvat može, ako želi, pokušati razumjeti”, kazao je Milas dodajući da svatko može doći u BiH i iz prve ruke vidjeti s kojim se problemima susreću i kako žive bh. Hrvati.

Milas je podsjetio da nisu baš svi u Hrvatskom saboru glasovali za donošenje Deklaracije o statusu i položaju hrvatskog naroda u BiH.

Upitan koliko je internacionalizirano i koliko je svijet upoznat s političkom situacijom u BiH te položajem Hrvata u njoj, Milas je kazao da godinama to pitanje nije bilo aktualno, ali da se situacija promijenila dolaskom Plenkovića na čelo HDZ-a BiH.

“Danas nama dolazi šefica Europske komisije, dolazi nam šef Europskog vijeća, dolazi nam nizozemski premijer. Dolaze svi oni koji odlučuju hoće li se otvoriti pregovarački proces s BiH”, rekao je Milas dodajući da spomenuti nisu ranije željeli ni razmišljati o ovome, a da je danas situacija puno drugačija. Zaključio je da će ovaj proces generirati stabilnost i prosperitet u BiH./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img