RAVNATELJICA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB MOSTARA

MARIĆ ZA HMS: Sve više Mostaraca traži socijalnu pomoć

Prestankom rada Aluminija, a nakon toga i pojave korona virusa i privremenom obustavom rada pojedinih privatnih firmi i obrta dolazi do povećanja broja građana koji traže ostvarivanje prava iz socijalne i obiteljske zaštite. Povećanje broja korisnika bilo je posebno vidljivo u 2019. i 2020. godini i ono je bilo oko 5 posto u odnosu na broj korisnika iz 2018. godine. Za 2021. godinu još nemamo statističkih podataka, rekla je za HMS ravnateljica Centra za socijalnu skrb Grada Mostara Zdravka Marić.

Piše: Nikolina Vranjković, Hrvatski Medijski Servis

Marić ističe kako su mjere koje su donesene kako bi se spriječilo širenje korona virusa, kao što su uvođenje policijskog sata, zatvaraje pojedinih objekata, smanjen broj osoba na mnogim događanjima uveliko su utjecale na život Mostaraca u ekonomskom smislu.

Vrste pomoći

-Dosta je onih građana koji su izgubili svoja radna mjesta ili su im primanja vidno smanjena, a cijene proizvoda u posljednje vrijeme vrtoglavo rastu, što je još jedna okolnost koja otežava život građanima, kaže sugovornica HMS-a.

Centar za socijalnu skrb Grada Mostara. Foto: N. Vranjković/HMS/

Korisnici Centra su sve dobne skupine građana počevši od djece do osoba starije životne dobi, a koje se nađu u stanju određene socijalne potrebe.Svi koji se nađu u takvoj ili sličnoj situaciji mogu se obratiti za pomoć. Putem Centra građanima odnosno obiteljima u stanju socijalne potrebe omogućuje se ostvarivanje pomoći – potpore kroz dvije osnovne grupe.

-U prvu grupu bi spadali svi oblici novčanih davanja koja su namijenjena za zadovoljavanje egzistencijalnih potreba korisnika potpore. U drugu grupu spadaju usluge, koje nisu novčane, nego su vezane za određene specifične potrebe svakog korisnika pojedinačno, primjerice za stare i nemoćne osobe, osobe s invaliditetom, obitelji s poremećenim obiteljskim odnosima, djeci bez roditeljske skrbi, odgojno zanemarenoj i zapuštenoj djeci, pojašnjava Marić.

Tko pomaže Centru?

Sredstva za rad Centra i zaostvarivanje određenih prava korisnika Centra osiguravaju se iz Proračuna Grada Mostara, koji je i osnivač Centra, iz proračuna Hercegovačko-Neretvanske županije, Proračuna F BiH i Proračuna BiH. Za svako pravo – novčano davanje koje se ostvaruje putem Centra zakonom je određeno iz kojeg izvora-proračuna se financira ostvarivanje priznatog prava.

Centar je započeo s radom davne 1960., samo par mjeseci nakon pokretanja prvog Centra za socijalnu skrb u Sarajevu. Za vrijeme trajanja proteklog rata u Mostaru, formirale su se dvije ustanove koje su bile na usluzi građanima, no odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara od 2005. godine djeluju na istom lokalitetu./HMS/

 

 

 

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije