Komšić u Washingtonu govorio o “bosanskoj državi”, pa ponovo napao Zagreb i Beograd

Predsjedavajući, neustavni antihrvatski, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sudjelovao je, kako je priopćeno iz njegova ureda, kao glavni govornik na Međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“, održanoj u Washingtonu, na poziv potpredsjednika organizacije US–Europe Alliance iz Washingtona, bošnjačkog radikala, Reufa Bajrovića.

Konferencija je održana u William & Mary Washington Centeru i navodno je okupila “eksperte, diplomate, predstavnike akademske zajednice i političke lidere” koji su razgovarali o naslijeđu Daytonskog mirovnog sporazuma, trenutnom političkom stanju u Bosni i Hercegovini, te perspektivama budućeg razvoja i sigurnosti u regiji.

Komšić je podsjetio da je prije trideset godina, potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini uspostavljen mir i završen troipogodišnji krvavi rat kojeg su pratili najteži oblici ratnih zločina i etničkog nasilja uključujući i genocid.

– Dayton je omogućio mir. Iako taj mir nije uvijek bio savršen ili potpun – on je postao činjenica u svakodnevnici bosanskih građana, a ta činjenica nema alternativu. Dejtonskim mirovnim sporazumom potvrđen je i državno – pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine što je jasno vidljivo iz prvog člana Ustava BiH – naveo je Komšić.

Iako potpuno svjesni da smo se za vlastitu državu i njen opstanak izborili sami i uz velike žrtve, dodao je, ostajemo duboko zahvalni, prije svega, Sjedinjenim Američkim Državama – ali i drugim prijateljskim državama – na njihovoj političkoj i svakoj drugoj vrsti pomoći. Bez njih, opstanak Bosne i Hercegovine bio bi pod velikim znakom pitanja.

Uspostavljanjem punopravnog mira, naglasio je, Bosna i Hercegovina je dobila priliku da svoju nezavisnost i suverenitet izgradi kroz politički, ekonomski, infrastrukturni, i opći društveni oporavak.

Izložio je nekoliko uspješnih aktivnosti koje su realizrane posljednih 30 godina, jedan od uspjeha je taj da se, prema podacima UNHCR-a, više od 1.000.000 bivših izbjeglica i raseljenih vratilo u Bosnu i Hercegovinu nakon rata.

– Uspostavili smo niz institucija koji štite suverenitet i politički integritet Bosne i Hercegovine kroz institucionalnu memoriju. Taj kontinuitet državnosti omogućio je uspostavu različitih oblika poslovne i društvene suradnje među narodima i građanima, a slobodno kretanje roba i kapitala je objedinio ekonomsku integraciju između zajednica – podsjetio je Komšić.

Bosna i Hercegovina bilježi, dodao je, s par godina izuzetka, kontinuirani tridesetogodišnji ekonomski rast između 2-5 posto, a izvoz nastavlja rasti i na europska i na svjetska tržišta.

– Na političkom planu put Bosne i Hercegovine je čvrsto utemeljen ka EU i NATO. Taj put je bio težak i pun prepreka. U ožujku 2024. godine odlukom Europskog vijeća otvorili smo pristupne pregovore s Europskom unijom, sedamnaest godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – kazao je on.

Od 2008. godine, BiH je dio NATO-ovog Akcijskog plana za članstvo, a usvajanjem svih godišnjih programa reformi nastavlja graditi obrambene i sigurnosne kapacitete Bosne i Hercegovine.

U jačanju interoperabilnosti s NATO standardima i procesima dodatno nas podržava paket za izgradnju obrambenih kapaciteta usvojen na NATO summitu u Madridu.

– Bivajući svjedok rata ( bio je sudionik rata, kao borac tzv Armijer RBiH, op. hms), ali i svih postratnih procesa, nije mi neopravdano reći da je Daytonski sporazum najuspješniji mirovni sporazum i kreacija američke diplomacije u prošlom stoljeću – naveo je Komšić.

Međutim, kako je ocijenio, iako je država ostvarila impresivne pomake u posljednih trideset godina, postdejtonska struktura nije načinila potreban iskorak u pogledu unaprijeđenja ljudskih prava, političke jednokopravnosti svih građana i uspostave pravednijeg političkog sustava. To ostaje najveći nedostatak ustavnog okvira, kako je rekao, bosanskog društva.

– Da bi nastavio nositi titulu najuspješnijeg mirovnog sporazuma, prirodno je da se takav sporazum u hodu nadograđuje. To nije, kako tvrde oponenti bosanske opstojnosti, izgradnja nove nacije. To je učvršćivanje svjetskog mira. Svjedoci smo da su posljednje godine obilježile najveće krize sigurnosti i političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini – istakao je.

Ne postoji nitko u državi niti u Europi, kazao je, tko ne prepoznaje da politička agresija još uvijek traje i realizira se kroz, kako je rekao, politiku separatističkih snaga u BiH, a koje, naglasio je, aktivno podržavaju Beograd i Zagreb. To je, dodao je, “naslijeđe poraženih vojnih agresija susjednih država iz prethodnog rata”.

– Ovi napadi na bosansku državu postali su svakodnevnica upravo zato što trenutni ustavni okvir nagrađuje, umjesto da obeshrabruje, logiku etnonacionalnih politika – supstituirajući demokratski pluralizam i građansku ravnopravnost s teritorijalnom kontrolom i etničkom eksluzivnošću – kazao je.

Upravo tome, istakao je, svjedoče brojne presude Europskog suda za ljudska prava koje upućuju na uklanjanje etničke diskriminacije i traže uvođenje građanskih standarda u politički sustav BiH.

– U Bosni i Hercegovini postoji kritična masa sposobna da provede takve reforme, ali joj je potrebna stvarna podrška međunarodnih demokratskih snaga. Takav poduhvat ojačava svjetski mir u novoj geopolitičkoj stvarnosti gdje se nadmoć sile nad međunarodnim pravom ostvaruje na štetu malih država i nedovršenih mirovnih i demokratskih procese, među kojima je i BiH – istakao je Komšić.

Komšić je prisutnima govorio o, kako je, rekao, embargu na demokraciju u Bosni i Hercegovini, te dodao da ukoliko se sprovođenje tog embarga nastavi, separatističke politike koje se temelje na etnonacionalnom ekskluzivitetu i koje proizvode stalne nestabilnosti, će pobijediti.

– One su izvor kronične disfunkcionalnosti koje sprječavaju razvoj stvarne demokracije, jer naš ustav krši gotovo sve europske vrijednosti, demokratska načela i standarde ljudskih prava na Starom kontinentu – kazao je.

Međutim, naglasio je, američka mudrost u zaključivanju Općeg okvirnog sporazuma ostavila je prirodni korektiv za takve nedostatke.

– Upravo Dejtonskim sporazumom, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine propisano je da Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava ima primat i nad Ustavom BiH – istakao je on.

Prema tome, dodao je, implementacija presuda Europskog suda za ljudska prava i uvođenje građanskog modela u politički sustav BiH nisu u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

Naprotiv, ustvrdio je, te obveze proističu iz našeg Ustava, kao i iz prirodne nadogradnje i modernizacije ustavnog i društvenog okvira u Bosni i Hercegovini.

– Na kraju, sagledavajući iz naše bosanske perspektive svjetska kretanja, želim istaći da je Daytonski sporazum, uz sve njegove nedostatke, stub koji treba dalje razvijati. Naš bosanski mir već sada je dugovječniji od versajskog, a možda je čak stabilniji od jaltskog, unatoč stalnim vjetrovima novih ratova – rekao je..

Bosna i Hercegovina, naglasio je, živi svoj mir na jedan osobit način koji pruža nadu da će isti potrajati, ma koliko se često činilo da je u osnovi narušen, „na ljude ove države i nju samu ne može se napasti bez ozbiljnih posljedica, i to je ono što pruža kakvu takvu garanciju da će mir potrajati“.

– Zato danas, dok posebno zahvaljujem američkim vojnicima koji su čuvali naš mir i dugo nakon rata, vjerujem i u bosansku ideju koja je to omogućila – ideju slobode, jednakosti i pravde. Bosna i Hercegovina postoji na tim vrijednostima, jer one nisu samo bosanske, nego i univerzalne vrijednosti. One nas obvezuju da nikada više ne dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su je nekada pokušali uništiti – poručio je Komšić u obraćanju na Međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“, održanoj u Washingtonu, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Komšić je svojim istupom, po tko zna koji put, pod krinkom borbe za demokratske vrijednosti, napao temeljene vrijednosti Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, čiji je temelj ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH- Bošnjaka, Hrvata i Srba. Pri tom je koristio sintagme, koje ni stvarno ni ustavno ne postoje poput, “bosanskog društva”, “bosanske države”, “bosanske opstojnosti”, ali govore kako on nastavlja sa svojim destruktivnim djelovanjem pretvaranja tronacionalne BiH u državu jednog nepostojećeg naroda- bosanskog. /R.I./HMS/