SREDSTVO I SIMBOL MAJORIZACIJE HRVATA

Komšić najavio kako će se ponovo kandidirati za člana Predsjedništva BiH, “ako situacija ostane ovakva”

Izabran, zahvaljujući neustavnom izbornom zakonu, bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić najavio da će se kandidirati za tu funkciju i na narednim općim izborima koji bi trebali biti održani u listopadu 2022. godine dodajući da će biti politički angažiran sve dok može “doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela”.

U izjavi za Fenu kazao da će se kandidirati “ako stvari budu na ovoj razini, ako ove teme budu dominirale političkim životom u BiH, a tu prije svega misli hoće li se BiH dalje etnički dijeliti ili će ići ka nekom ponovnom spajanju i osiguranju da svi živimo kao jednaki građani”.

-Ukoliko bi se postiglo da svaki građani osjeća svaki dio BiH kao svoj, je bih, vjerojatno, rekao da je vrijeme da završim svoj politički angažman, jer bi se time postiglo ono za što se borim tri decenije, a to je da ova zemlja opstane, bude bolja i da svi ljudi budu isti bez obzira kako se zovu. No, koliko vidim to se neće dogoditi na osnovu svih ovih parametara, stoga ću nastaviti da se politički borim sve dok mogu i dok mislim da ima razloga za to – kazao je Komšić, sredstvo i simbol majorizacije Hrvata i uzrok najdubljeg jaza između ova dva naroda.

Izmjena Ustava

Prokomentirao je i stavove lidera Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića koji su na neki način podržali stav da jedan narod drugom ne može birati predstavnike, kazavši da za njega to nije novost.

-Njihovim stavovima nisam iznenađen iako smatram da je taj koncept potpuno pogrešan jer ukoliko se na taj način nastupa onda se i dalje ide ka razvrstavanju ljudi u „torove“ i postoji samo nešto što se zove etnička politika.U Ustavu BiH to ne stoji jer da stoji ja ne bih mogao biti na ovom mjestu. Pošto u Ustavu piše da je Federacija BiH jedna izborna jedinica iz koje se biraju dva člana Predsjedništva iz reda Hrvata i Bošnjaka ja sam u Predsjedništvu BiH, kaže Komšić i dodaje:

– To što zagovara lider HDZ-a Dragan Čović ne piše u Ustavu – kada se Ustav izmijeni na takav način Komšić naglašava da će to poštovati bez obzira što misli da to ne bi bilo u redu.

Presudom u predmetu Ljubić Ustavni sud BiH nalažio je izmjene Izbornog zakona kako bi se osiguralo da jedan narod ne bira drugom političke predstavnike, odnosno da se osigura izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Dom naroda, i u druge administrativno političke razine, što implicira i Predsjedništvo BiH. Eksplicitno je to navedeno i u sporazumu kojeg su u lipnju prošle godine u Mostaru potpisali lideri HDZ BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović, u nazočnosti predstavnika SAD, EU i Velike Britanije, te OESS-a i OHR-a, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Ustavom BiH predviđeno je da se ih Federacije biraju dva člana Predsjedništva BiH jedan hrvatski i jedan bošnjački. A da je ustavotvorac predvidio da jednog biraju Hrvati, a drugog Bošnjaci, kao ravnopravi konstitutivni narod govori činjenica da je Ustavom definirano da se odluke u Predsjedništvu donose konsenzusom, a da u slučaju da jedan od članova bude preglasan ima pravo uložiti veto.

Odluka Predsjedništva BiH u tom slučaju neće stupiti na snagu ako veto potvrdi, u slučaju srpskog člana Predsjedništva dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini RS, u slučaju bošnjačkog člana dvotrećinska većina u Klubu Bošnjaka, a u slučaju hrvatskog člana dvotrećinska većina u Klubu Hrvata Federalnog doma naroda. /HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije