Hrvatski Medijski Servis

Komšić Izetbegoviću nepotreban

Sporazum lidera HDZ BiH, SDA i SNSD-a Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika o principima formiranja vlasti na državnoj razini očekivano su napali Izetbegovićevi oponenti u FBiH ( tzv BH. blok; SDP i Naša stranka) i Dodikovi u RS-u- Šarovićev SDS, dok ga je SDA-ova marioneta u Predsjedništvu BiH Željko Komšić protumačila na način koji najavljuje moguće Komšićevo odbijanje imenovanja SNSD-ova Zorana Tegeltije za mandatara Vijeća ministara.

Šarović ocjena kako je “Dodik kapitulirao”, “izdao vojnu neutralnost RS” i “trasirao put ka NATO-u” i optužba SDP-a i Naše stranke da su sporazumom “de facto pogaženi svi principi…pristupanja BiH… NATO-u”, te kako sporazum “otvara put vojnoj neutralnosti BiH”, međusobno se potiru. Tvrdnje Dodikovih i Izetbegovićevih oponenata zapravo idu u prilog tezi da je potpisani sporazum kompromis između isključivih zahtjeva srpske i bošnjačke politike o pitanju pristupanja BiH NATO-u, neophodan da bi se odlokiralo formiranje Vijeća ministara. To potvrđuje i izjava Bakira Izetbegovića da će u naredne tri godine put BiH prema Sjevernoatlanskom savezu biti usporen.

Za Hrvate ključni dio sporazuma sadržan je u točki 4. kojim su se potpisnici, a među njima i lider SDA Bakir Izetbegović, obvezali “Implementirati sve presude domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana, te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, a u skladu s Ustavom BiH”.

Prihvaćanjem modela, kojim bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, ali i presuda europskog Suda za ljudska prava iz Strasbourgu, konačno bi se osigurao izbor legitimnih predstavnika Hrvata u Predsjedništvo BiH i federalni dom naroda, kao i druga dva naroda, te mogućnost kandidiranja pripadnika nacionalnih manjina za dužnosti u te dvije institucije. I pride, nakon više od deset godina, omogućilo održavanje izbora u Mostaru. Time bi nova vlast potvrdila privrženost načelima vladavina prava, ispunila ključne preporuke iz Mišljenja Europske komisije, osigurala političku stabilnost BiH i nastavila put prema EU, odnosno stjecanju statusa kandidata za članstvo u Uniji.

A upravo to smeta lažnim patriotima i kvazi ljevičarima, poput SDP-a, Naše stranke i DF-a koji su politički parazitirali na račun neustavnog Izbornog zakona, uzurpirajući hrvatske pozicije u vlasti, gurajući time BiH ka ambisu.

Nije, stoga, nikakvo čudo što su upravo SDP i Naša stranka tako žestoko napale upravo taj dio sporazuma, podvaljujući kako on osigurava “monopol HDZ-u na političko predstavljanje Hrvata”. Komšić o ovoj točki sporazuma još šuti, iako ona znači i njegovu političku eutanaziju, dok odredbu 3. dogovora trojice lidera; “Potvrditi opredjeljenje za unaprjeđenje odnosa s NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi s članstvom Bosne i Hercegovine”, tumači na način da nogovješćuje kako bi u Predsjedništvu BiH mogao glasovati protiv imenovanja Tegeltije.

”Mi smo sporazum shvatili da ako ide ANP onda je i mandatar OK”, kazao je danas Komšić.

Ne popustili li Izetbegović pred optužbama za izdaju i naloži SDA-ovom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću da glasa za imenovanje Tegeltije, bez njegovog obvezivanja da će poslati ANP u Bruxelles, a Komšić ostane kod svog tumačenja sporazuma, po kojem nema imenovanja mandatara bez slanja ANP-a, moglo bi se dogoditi da bošnjački i srpski član državnog vrha (Džaferović i Dodik) preglasaju Komšića. Takva mogućnost otkrila bi Komšićevu političku težinu, pokazala kako Predsjedništvo BiH može odlučivati i bez njega, te da on može funkcionirati samo kako SDA-ov satelit. Komšić bi, naime, u slučaju preglasavanja mogao pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. On bi se prema Ustavu, u tom slučaju, trebao obratiti Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH, koji njegov veto sigurno ne bi podržao, pa bi Dodikova i Džaferovićeva odluka o imenovanju Tegeltije za mandatara Vijeća ministara stupila na snagu kao odluka Predsjedništva BiH.

Može li Komšić, ako se za to odluči, na druge načine opstruirati uspostavu i funkcioniranje vlasti? S obzirom na njegovu ograničenu moć u Predsjedništvu BiH, te beznačajni parlamentarni kapacitet u federalnom i državnom parlamentu jasno je da ne može. Koalicija stranaka okupljena oko HDZ BiH, SNSD-a i SDA s SBB-om ima stabilnu većinu kako u zastupničkim domovima tako i u domovima naroda i državnog i federalnog parlamenta. Izetbegoviću Komšić i njegov DF zapravo i ne treba za formiranje i funkcioniranje vlasti, osim kako sredstvo majorizacije Hrvata u Predsjedništvu BiH, koje mu, pokazalo se do sada, nije donijelo ništa dobro. Dobro ga je samo zavadio s Hrvatima i Hrvatskom./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte