Koliko su djeca zarazna? “Mlađi od pet godina nose u sebi više koronavirusa”

Kako u Njemačkoj, dok traje cijepljenje, traje rasprava i o tome ostaviti škole i vrtiće što dulje zatvorenima ili ne, u fokusu javnosti oko epidemije covida-19 vraća se i pitanje koliko djeca mogu prenositi SARS-CoV-2 između sebe i odraslima.

Berliner Zeitung donosi naslov: “Covid-19: Koliko su djeca zarazna?”, dok Der Spiegel, pomalo atipično za taj medij, povodom jednog od novih istraživanja iz Austrije tu je temu naslovio s: “Igramo se ruleta.”

Der Spiegel, pozivajući se na činjenice do kojih su došli znanstvenici iz Austrije, navodi da “podaci iz Austrije iznova potvrđuju riziko preko djece”, kao i to da bi “mutacija virusa B.1.1.7. stanje mogla još i pogoršati”, javlja N1.

Nema razlike kod mlađih i starijih

Berliner Zeitung podsjeća da su ranija istraživanja često dolazila do oprečnih rezultata. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi, oprezno i općenito, da “se zaraziti mogu djeca svih dobi i prenijeti ga drugima”. Istodobno, međutim, WHO je ranijih mjeseci konstatirao da bi djeca mlađa od deset godina mogla biti manje zarazna od drugih. Tome u prilog navode se ranija istraživanja s Islanda, iz Australije i iz Hessena u Njemačkoj.

“Čini se da je vjerojatnost da se djeca zaraze krajnje mala”, citirao je Berliner Zeitung virologinju Sandru Ciesek.

Do problema s tumačenjem rezultata istraživanja dolazi kad se u obzir uzmu različite metodologije rada. Jedan od prvih u Njemačkoj koji se konkretno tim elementom pandemije bavio u Njemačkoj, je virolog Christian Drosten, glavni autoritet u toj zemlji za vođenje zdravstvenog sustava kroz epidemiju. Istraživanje Drostena pokazalo je, pak, da praktično nema nikakve razlike u opterećenju organizma količinom virusa pri oboljenju od covida-19 kod različitih starosnih skupina, ali ostavlja mogućim da djeca ipak možda nisu toliko zarazna kao odrasli.

Na tom mjestu Berliner Zeitung poziva se na istraživanje iz Lurie Children’s Hospital of Chicago, nakon kojega je voditeljica istraživanja ovako objasnila zaključak te studije:

“Pronašli smo da djeca mlađa od pet godina s covidom-19 imaju veću koncentraciju virusa od starije djece i odraslih, što bi moglo upućivati na veću prenosivost (virusa drugima).”

Znanstvenici su u mnogim istraživanjima iznijeli problem što djeca, kad se i zaraze koronavirusom, rijetko razvijaju simptome, pa ih se stoga rjeđe i testira.

Istraživanje Helmholtz Zentrum München došlo je do toga da je utvrdilo da je u Bavarskom u određenom vremenskom razdoblju zapravo bilo šest puta više zaražene djece nego što je službeno bilo prijavljeno.

Morao objašnjavati “mračne brojke”

Do toga se došlo istraživanjem uzoraka krvi 12.000 djece i mlađih od 18 godina na antitijela kako bi se vidjelo koliko je njih doista preboljelo zarazu.

Konačno, u Austriji su nedavno dovršili istraživanje i analizu podataka u 243 škole. Istraživanje su skupa provodili znanstvenici sa Sveučilišta u Beču i u Linzu, te Medicinsko Sveučilište u Grazu. Testovima grgljanjem ispitali su nešto više od 10.000 uglavnom učenika, te nastavnika, a rezultat je bio da ih je pozitivnih bilo 0,39 posto, odnosno njih 40.

Mikrobiolog Michael Wagner, inače voditelj studije, nakon objave rezultata morao je objašnjavati ORF-u da je riječ o “mračnoj brojci” zato što u taj broj otkrivenih slučajeva nije ulazio nitko od mnogih nastavnika i učenika koji su se u tom trenutku već nalazili na liječenju ili su, pak, bili u karanteni zbog kontakta sa zaraženom osobom.

Rekao je i to da su u istraživanju uočili da broj pozitivnih na koronavirus u školama, a koji bi inače ostali sasvim neprimijećeni, osim ako ne bi razvili simptome kroz nekoliko dana, pokazuje i to da je pozitivnih u osnovnim školama otkriveno podjednako kao i u srednjim školama, odnosno da je razlika unutar statističke pogreške./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije

POLITIČKI ANALITIČARI ZA HMS O FORMIRANJU VLASTI I IZBORU NOVOG GRADONAČELNIKA MOSTARA

KREŠIĆ: Prevagnut će osovina HDZ-SDA, logično je da dr. Kordić bude gradonačelnik; KAJTAZ: Čekamo sudbinu kaznenih prijava HNS-a

Povijesni izbori u Mostaru održani 20. prosinca, koje su neki čak nazvali i 'povijesnom krađom', nakon dugih i silnih prebrojavanja, svakodnevnih ponovnih brojanja, medijskih...