Bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović izjavio je u Sarajevu da alternativna budućnost Europske unije, kakvu možda prema sadašnjem stanju stvari ne bismo mogli očekivati, jeste transformacija u sjedinjene europske države kao veću i snažniju integraciju od sadašnje.
– I u kontekstu geopolitičkih promjena, ako Europska unija želi biti relevantna i sve njene članice skupa s njom, mora postići veću efikasnost, veću integrativnost i samostalnost u odnosu na neke druge faktore. Jačanje Europske unije kao entiteta je nužno – kazao je Josipović novinarima uoči predavanja o alternativnoj budućnosti Unije, koje je održao na Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Europa o kakvoj Josipović govori ne bi izgubila suverenost a još manje ništa od nacionalnih identiteta u pojedinim državama mada, kako dodaje bivši predsjednik Hrvatske, to nitko ne podržava u aktualnoj aktivnoj politici što zbog uvjerenja, što iz suverenizma.
– Ono što je najvažnije vidjeti, čini mi se, jeste da dosadašnji problemi Europe – od migracijske krize, pandemije, rata u Ukrajini, pa do tržišnih i gospodarskih ratova koji se vode, govore da ona nije dovoljno snažna da bi imala odlučujuću ulogu. Naime, Europska unija po svojim ljudskim kapacitetima, znanstvenim, gospodarskim, kulturnim, ima apsolutno sve predizpozicije da bude ono što u teoriji zovemo velesilom, međutim, ona to nije. Mislim da je to potpuno jasno i po mom mišljenju, jedini način da ubuduće Unija, skupa sa svojim članicama, bude relevantna i da može dalje napredovati a ne ići u regresiju, jeste da se transformira i postane jača i čvršća – smatra Josipović.
Na molbu novinara da kaže stav o uplitanju u politički život Bosne i Hercegovine sadašnjeg premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, ali i predsjednika Zorana Milanovića, Josipović uvjerava da ni jedan od navedenih dužnosnika ne želi zlo Bosni i Hercegovini.
– Mislim da je prilično jasno da svoj status kandidata Bosna i Hercegovina teško da bi dobila bez snažnog angažmana Hrvatske. Dakle, Hrvatskoj je u interesu da Bosna i Hercegovina bude stabilna, da bude uspješna i što prije postane članica Europske unije. Mislim da svaki objektivni pogled na aktivnost hrvatske politike to govori. Druga stvar, naravno je pitanje – do koje mjere susjedi prijatelji trebaju eksplicirati neke svoje stavove o unutarnjim pitanjima pojedine države. Ja sam tu uvijek bio puno oprezniji; mislim da što manje treba na neki eksplicitniji način izjašnjavati se o tome bi li neka država trebala ovako ili onako; posebno je osjetljivo kad se to čini u medijima, međutim, imao sam prilike jako puno razgovarati s čelnicima Bosne i Hercegovine, jako puno smo surađivali i jedni drugima znali reći i kritike i prijedloge zašto bi nešto trebalo uraditi ovako a zašto ne onako, ali dok to ne dobije javnu dimenziju koja stvara percepciju da se tu možda želi ostvariti neki utjecaj, nije problem. To da vam netko, posebno u postupku prijema u Europsku uniju ima određene sugestije, primjedbe, zaključak i zahtjeve, ne treba uvijek shvatiti loše. Slažem se da je potreban oprez, posebno imajući u vidu povijest i sve, što manje bi susjedi trebali s visokih pozicija davati neke izravne izjave, ali ne vidim ništa posebno loše u tome da u izravnim razgovorima političari pričaju o ovoj ili onoj opciji i u našoj i vašoj zemlji – kazao je.
Upitan za podršku iz sadašnje službene Hrvatske izmjenama Izbornog zakona BiH “po modelu Dragana Čovića”, on odgovara da se osobno ne bi javno izjašnjavao o tome je li ovaj ili onaj model pravi neovisno je li riječ o Čoviću ili nekom drugom, ali bi sigurno kolegi iz Predsjedništva BiH, na primjer, rekao šta misli kao što su nekad i njemu bosanskohercegovačke kolege govorile njihova mišljenja što nije dobro u hrvatskoj politici.
– Pitanje izbornog zakonodavstva i svakog drugog pitanja je unutarnja stvar Bosne i Hercegovine i u konačnici, o tome odlučuje Bosna i Hercegovina – rekao je Josipović ne želeći da kaže osobni stav o promjeni Izbornog zakona.
Također nije želio komentirati Plenkovićevu izjavu da Hrvatska neće uvoditi sankcije Miloradu Dodiku, akteru najveće političke krize koja potresa Bosnu i Hercegovinu.
– O tome ne mogu govoriti, zaista ne znam što je rekao i da li to misli. Osobno smatram, ako smo dio Europske unije, onda svi moramo slijediti politiku Unije pa i onda ako nismo do kraja sretni – rekao je Josipović.
Zamoljen da komentira udar na Ustav Bosne i Hercegovine, on odgovara da je Ustavni sud donio odluku o tome i da je sad pitanje kako će je pravna država provesti. S druge strane, specifičnost je u tome što se radi o vrhunskom političkom pitanju u Bosni i Hercegovini koje sigurno neće biti riješeno samo pravnim putem već prije toga mora postojati dogovor i sloga u samoj Bosni i Hercegovini, ističe bivši predsjednik Hrvatske i ponavlja da njegova država sigurno želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao članicu Evropske unije./Fena/HMS/
