Je li osnivanje stranke pod Erdoganovim utjecajem u Njemačkoj početak novih previranja u Europi?

Riječ da´wa može značiti i ustanak protiv nepravde. Uostalom, utemeljitelji stranke DAVA žele se boriti „protiv nepravde i diskriminacije u društvu“. No, što pod tim razumijevaju?

Piše: dr. fra Luka MarkovićKatolički tjednik

Kako javljaju mediji, u Njemačkoj je osnovana muslimanska stranka DAVA (Demokratski savez za raznolikost i iskorak) koja, kako spekuliraju ti isti mediji, stoji pod utjecajem Erdogana. Osnivanje spomenute stranke nije nikakvo iznenađenje za one koji prate previranja u Europi. Pokretanje sličnih stranaka u Europi, pa i Njemačkoj, bilo je samo pitanje vremena. Razlog za to leži u želji pojedinih islamskih krugova za jačim utjecajem na društvena događanja na Starom kontinentu.

Stranka „Poziv na islam“

Jačanje AFD-a u Njemačkoj je zasigurno samo ubrzalo proces osnivanja spomenute stranke. Njezini utemeljitelji dobili su priliku pozvati se na ugroženost stranaca u Njemačkoj, napose muslimana. Skraćenica DAVA nosi ime po početnim slovima stranke (Demokratische Allianz für Vielfalt und Aufbruch). Pa, ipak, bolje upućeniji u gibanja u islamskom svijetu znaju da sama riječ da´wa  dolazi iz arapskog jezika, te da među ostalim označava i „poziv na islam“. U i u samom Kuranu susrećemo se s tom riječju (Sura 2,186), koja se među ostalim može tumačiti i kao i poziv na vjernost Alahu.

Poznata islamologinja Annemarie Schimmel govori u svojoj knjizi Religijski svijet islama (Religiöse Welt des Islams) kako  riječ da´wa može značiti i ustanak protiv nepravde. Uostalom, kako izvještavaju njemački mediji, utemeljitelji stranke DAVA žele se boriti „protiv nepravde i diskriminacije u društvu“. Ukoliko bi ta borba ostala na razini demokratskog zauzimanja za one istinski obespravljene, bilo bi to prihvatljivo za svako društvo. Problem nastaje tada kad određeni pripadnici neke religije, pa tako i islama, počnu vjerovati kako u toj borbi imaju pravo i na nasilno mijenjanje društva.

Religijsko djelovanje koje želi vlast

Nažalost, zadnjih smo desetljeća svjedoci takvih promišljanja u radikalnim islamskim krugovima u svijetu. Čak i vrbovanje za vlastito vjersko uvjerenje nije problem ukoliko iza toga stoji pozitivan odnos prema sekularnom društvu, bez želje za zakonodavnom i izvršnom vlašću.

Svjestan važnosti pravog puta u islamu, a time i dobrog suživota u Europi, upozorava poznati egipatski intelektualac i autor više knjiga Hammed Abdel-Samad kako bi u islamu trebalo dati više prostora duhovnom i socijalnom djelovanju, a manje onome koji poziva na nasilje, tumačeći doslovno Kuran (Ist Islam noch zu retten?).

Ono što bi s obzirom na previranja u zapadnom društvu trebalo posebno zabrinjavati, jest jačanje europske rigidne desnice, uvjetovano dobrim dijelom i sve jačom prisutnošću radikalnog i misionarskog islama u Europi, pogotovo onoga koji želi mijenjati društvo, učiniti ga sličnijim svojoj civilizaciji. Za razliku od prvih muslimanskih radnika iz Turske i ponekih drugih zemalja, koji su došli zaraditi nešto novca za bolji život obitelji u zemlji porijekla, dio novih pridošlica ne krije želju za jačim utjecajem islama na njemačko i europsko društvo. I dok su se kršćanske Crkve u Europi, pogotovo u Njemačkoj, navikle na sekularno društvo koje im pruža potpunu slobodu djelovanja, ali ne i utjecaj na zakonodavstvo, pojedini muslimanski krugovi gaje uvjerenje kako njihova religija ima pravo na to. Uostalom, kako drugačije shvatiti ponašanje određenih krugova među mladim muslimanima, čak druge ili treće generacije, koji preferiraju šerijatski zakon u odnosu na državno zakonodavstvo europskih država?

Pogubni utjecaj na mlade

Ono što zabrinjava Nijemce, Francuze, Belgijance, ali i druge Europljane, jest upravo utjecaj radikalnih muslimanskih krugova na mlade, pogotovo radikalnih imama, koji dolaze iz afričkih i azijskih zemalja. Nepoznavanje procesa koji se odvijaju u današnjem islamskom svijetu, iz kojeg dolazi većina izbjeglica, pokazuje se u panici političara zbog osnivanja stranke DAVA. Istina, pojedini političari u Njemačkoj su preplašeni i zbog toga jer će osnivanjem spomenute stranke izgubiti dio birača.

U Njemačkoj bi najteže pogođene mogle biti SPD i stranka Zelenih, koje su do sada mogle računati na najveći broj glasova muslimana s njemačkim državljanstvom. Budući da je u zadnje vrijeme omogućeno lakše dobivanje njemačkog državljanstva, porast će i broj njemačkih državljana koji pripadaju islamu. To će svakako dovesti do povećanja broj pristalica stranke DAVA. Ono što će ih objedinjavati, jest ideja pripadnosti muslimanskom svijetu, kao i često neopravdani osjećaj ugroženosti. Mnoge od njih ne zanima što druge religije u njihovim matičnim državama nemaju gotovo nikakva prava u usporedbi s onim koja oni imaju u europskim državama.

Odjek u jačanju ekstremne desnice

Jačanjem mogućih muslimanskih stranaka, jačat će i europska desnica. Kako pokazuju novija istraživanja veliki opravdani prosvjedi protiv AfD-a, nisu naškodili previše toj stranci. Nažalost, osnivanjem muslimanske stranke, utjecaj AfD-a bi mogao čak i porasti kod birača. Nakon osnivanja muslimanske stranke u Njemačkoj, može se sličan proces očekivati i u drugim europskim državama. Htjela ili ne htjela, Europa u budućnosti mora računati s članovima muslimanskih stranka u parlamentima država. Europsko društvo će se mijenjati. Zapravo, taj proces promjena je već poodavno počeo. Nažalost, nedovoljno upućena i profitabilno orijentirana politika nije to promijenila. Nije čak niti željela čuti glas liberalnijih muslimanskih krugova u Europi, koji su upozoravali na opasnost koju sa sobom donosi neprosvijećeni islam.

U svojoj znanstvenoj knjizi Treći sukob ili susret islama i kršćanske civilizacije – Europski islam ili islamska Europa, upozorio sam još 2013. da bi moglo doći do previranja u Europi kakva danas imamo. Pod pojmom „europski islam“ mislio sam na nužnost prosvjetiteljskog i povijesno-kritičkog pristupa tumačenju Kur’ana i islamske tradicije, što bi omogućilo lakši suživot s drugim religijama i ateistima. Ako ne dođe do toga, želio sam poručiti, dobit ćemo „islamsku Europu“, društvo puno nemirnih i neizvjesnih previranja, slično onomu kakvo imamo u konzervativnim azijskim i afričkim zemljama. To, zasigurno, ne bi bilo u interesu europskog društva, ali niti samih muslimana koji u njemu žive, pogotovo onih koji već duže vremena upozoravaju europsku politiku pred opasnošću. Propust politike leži u tome da nije čula glas onih koji su upozoravali. Da jesu, shvatili bi da jedan ekstremizam obično rađa drugi. Temeljno pitanje koje bi si europska politika morala postaviti glasi: Zašto u zadnje vrijeme raste popularnost desnice u gotovo svim europskim zemljama, pa i one opasne? Utoliko imaju pravo svi koji zahtijevaju od politike ozbiljne razgovore o migracijama i integraciji. Guranje problema pod tepih, ohrabrivat će radikalne islamske krugove, ali istovremeno i jačanje opasne europske desnice./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img