Prema navodima iz tajnih izvješća američke obavještajne zajednice, posebno CIA-e, iranska prisutnost u Bosni nastavila se i nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Dokumenti govore o mreži političkih, humanitarnih i kulturnih aktivnosti za koje su američki analitičari sumnjali da su dijelom služile kao paravan za djelovanje Iranske revolucionarne garde i iranske obavještajne službe.
U pregledu povjerljivih američkih obavještajnih procjena o iranskom utjecaju u Bosni i Hercegovini tijekom i nakon rata devedesetih godina, koji je priredila RTV HB iznose se tvrdnje o nesuglasicama unutar američke administracije tog vremena, pri čemu su pojedini obavještajni dužnosnici smatrali kako je odluka Washingtona iz 1994. godine – kojom je prešutno dopušten iranski kanal za dopremu oružja u Bosnu – pridonijela jačanju iranskog utjecaja u zemlji.
U nastavku u cijelosti prenosimo ovaj članak Los Angeles Timesa koji svjedoči o razmjerima iranskog prodora u politički i sigurnosni sustav Bosne i Hercegovine te upozorenjima američke obavještajne zajednice.
Središnja obavještajna agencija (CIA) ima dokaze da su iranski agenti tajno dostavili najmanje 500.000 dolara u gotovini bosanskom predsjedniku Aliji Izetbegoviću za njegovu kampanju uoči bosanskih izbora prošle jeseni, prema tajnim dokumentima do kojih je došao The Times.
Prema dokumentima, CIA je otkrila da su Iranci Izetbegoviću predali najmanje dvije pošiljke prtljage napunjene novcem, od kojih je svaka sadržavala oko 250.000 dolara, kako bi pomogli u financiranju njegove kampanje u tjednima prije izbora.
Ove su tvrdnje ojačale uvjerenje CIA-e da iranski utjecaj u Bosni ostaje snažan više od godinu dana nakon Daytonskog mirovnog sporazuma; što je u suprotnosti s javnim tvrdnjama Clintonove administracije da je američki pritisak prisilio bosansku muslimansku vladu da olabavi svoje veze s Iranom.
Zapravo, analitičari CIA-e vjeruju da su Izetbegovića “kooptirali Iranci” te da je on sada “doslovno na njihovom platnom spisku”, stoji u tajnom izvješću koje se temelji na CIA-inoj analizi tog pitanja.
Unatoč tome, dužnosnici administracije priznali su u ponedjeljak da je predsjednik Clinton pristao odobriti 100 milijuna dolara vrijednu američku vojnu pomoć Bosni čak i nakon što je CIA otkrila iranske isplate Izetbegoviću i o tome izvijestila kreatore politike u administraciji.
Američka pomoć je mjesecima bila uskraćena Bosancima (Bošnjacima, nap. a. RTV HB) zbog američke zabrinutosti oko kontinuiranog iranskog utjecaja u zemlji. No, pomoć je konačno puštena u studenom nakon što je Izetbegovićeva vlada popustila pod američkim pritiskom i pristala otpustiti visokog dužnosnika povezanog s Iranom.
Dužnosnik administracije izjavio je da su Sjedinjene Američke Države u tajnosti poručile Izetbegoviću da su iranske isplate u gotovini “neprihvatljive”, ali su Bosancima ipak isporučile vojnu opremu vrijednu 100 milijuna dolara.
“Iranski doprinosi natjerali su nas na razmišljanje”, rekao je dužnosnik, a ta je zabrinutost “iznesena pred Bosance”. Ali predsjednik Clinton dopustio je dotok američke vojne potpore jer iranske isplate u gotovini Izetbegoviću tehnički nisu prekršile usko definirane uvjete za certifikaciju koje je Kongres nametnuo na američku pomoć.
Izetbegović; obrazovan i kao islamski učenjak i kao pravnik te njegova muslimanska frakcija pobijedili su na bosanskim izborima u rujnu. Izbori su doveli do stvaranja nove vlade s tročlanim predsjedništvom kojim predsjeda Izetbegović.
Dužnosnik administracije priznao je u ponedjeljak da iranski utjecaj u Bosni i dalje predstavlja ozbiljan problem. Ipak, naglasio je kako administracija i dalje vjeruje da se prisutnost Irana smanjila kao rezultat američkog pritiska. “Ima li još uvijek pripadnika Iranske revolucionarne garde ili mudžahedina koji trče uokolo, još uvijek naoružani? Mislim da su većinom otišli. Ali Iranci će uvijek pokušavati ostvariti svoje ciljeve. Da, Iranci će pokušati utjecati na događaje. To je nešto čime se još uvijek bavimo.”
Ali mjesecima je američka obavještajna zajednica izdavala zabrinjavajuća izvješća koja su u oštroj suprotnosti s ohrabrujućim javnim izjavama administracije, upozoravajući da Iranci ne nestaju.
Na primjer, analitičari Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), tajne agencije koja se bavi elektroničkim prisluškivanjem i dešifriranjem kodova, izvijestili su u rujnu da “unatoč dogovorenim uvjetima” prema mirovnom sporazumu postignutom 1995. u Daytonu (Ohio), “osoblje Iranske revolucionarne garde ostaje aktivno širom Bosne.”
Analitičari CIA-e također su primijetili da se iranska prisutnost širila prošle jeseni otvaranjem novog konzulata u bosanskom gradu Mostaru, dok su drugdje u Bosni Iranci otvorili novu radijsku postaju, novi kulturni centar, dva “centra za obnovu” i ured Društva Crvenog polumjeseca. “Poznato je da su neke od tih aktivnosti paravani za Iransku revolucionarnu gardu” i iransku obavještajnu službu, stoji u tajnom izvješću o tom pitanju.
Analitičari CIA-e također su se razišli s Bijelom kućom i State Departmentom optužujući Clintonovu administraciju da mora snositi dio krivnje za kontinuiranu iransku prisutnost. Na tajnim brifinzima za Kongres, dužnosnici CIA-e izjavili su da je odluka administracije iz 1994. godine da prešutno odobri stvaranje tajnog iranskog opskrbnog lanca za isporuku oružja u Bosnu odigrala središnju ulogu u dramatičnom porastu iranskog utjecaja u Bosni.
To uvjerenje stavlja analitičare CIA-e u izravan sukob s tvrdnjama Bijele kuće da je Clintonovo “zeleno svjetlo” za iranske isporuke oružja imalo mali učinak na povećanje iranske uloge u Bosni.
“Nema sumnje da je politika dopremanja oružja u Bosnu bila od velike pomoći u omogućavanju Irancima da se ukopaju i stvore dobre odnose s bosanskom vladom”, izjavio je viši časnik CIA-e Kongresu u tajnom iskazu. “I to je stvar zbog koje ćemo požaliti jer kada “dignu u zrak” neke Amerikance, kao što će bez sumnje učiniti prije nego što ova… stvar završi, to će dijelom biti zato što su Iranci imali vremena i kontakte da se dobro pozicioniraju u Bosni.”
CIA je Kongresu ponudila detaljne dokaze kako bi potkrijepila svoje tvrdnje. U roku od nekoliko tjedana nakon Clintonove odluke da odobri iranske isporuke oružja u travnju 1994., tvrdi CIA, stotine boraca i instruktora Iranske revolucionarne garde slile su se u zemlju, udvostručivši prisutnost pod iranskim pokroviteljstvom na 400 ili više. Dva tjedna nakon što je dano zeleno svjetlo, mirovne snage Ujedinjenih naroda po prvi su put otkrile postrojbu Iranske revolucionarne garde na terenu u Bosni pod neovisnim zapovjedništvom.
Samo 10 dana nakon zelenog svjetla, Iran je imenovao svog prvog veleposlanika u Bosni, Mohammeda Taheriana, koji je služio kao iranski veleposlanik u Afganistanu u vrijeme kada je Iran usmjeravao pomoć i oružje afganistanskim pobunjenicima.
U međuvremenu, analitičari CIA-e oštro se ne slažu s Bijelom kućom i State Departmentom oko razmjera iranskog opskrbnog lanca za oružje, pokazuju dokumenti. CIA procjenjuje da su Iranci prokrijumčarili otprilike 14.000 tona oružja između svibnja 1994. i prosinca 1996. godine, čija se vrijednost procjenjuje na između 100 i 200 milijuna dolara – što je najmanje dvostruko više od procjena koje su prethodno u javnost iznijeli dužnosnici Bijele kuće i State Departmenta.
Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Clintonova administracija postavila je smanjenje iranskog utjecaja u Bosni kao glavni prioritet. Činilo se da su Bosanci popustili američkim zahtjevima, a u lipnju je predsjednik Clinton službeno potvrdio da su se strani borci pod iranskim sponzorstvom povukli.
Tu je potvrdu pravno zahtijevao Kongres kao uvjet za američku pomoć u opremanju i obuci restrukturirane “bosanske vojske”. Ali administracija je svejedno zadržala tenkove, helikoptere, puške i drugu vojnu opremu u vrijednosti od 100 milijuna dolara sve do studenog – držeći opremu na teretnom brodu kojemu je naređeno da čeka u Jadranskom moru dok Bosanci ne ispune daljnje američke zahtjeve za smanjenjem iranskog utjecaja. Sjedinjene Američke Države deblokirale su pomoć nakon što je Hasan Čengić, bosanski zamjenik ministra obrane, smijenjen zbog svojih veza s Iranom.
Američki obavještajni dužnosnici vjeruju da je smjena Čengića učinila malo na smanjenju iranskog utjecaja u Bosni. U jesen su dužnosnici naveli da je barem jedan član bosanskog muslimanskog kabineta bio agent MOIS-a, iranske obavještajne službe, prema tajnim dokumentima. /HMS/
