DRUGI PIŠU

Iz glasovanja u Saboru o Zakonu o hrvatskom jeziku može se puno naučiti

Hrvatska nema vremena za eksperimente kakva su se događala u Njemačkoj. Pogotovo nema i ne smije imati vremena za onu politiku koja se zanosi humanizmom i liberalizmom bez pokrića.

Piše: dr. fra Luka Marković, Katolički tjednik

Glasovanje u Saboru o Zakonu o hrvatskom jeziku govori, na svoj način, o političkim stremljenjima u Hrvatskoj. Jasno se ukazalo na to da još uvijek postoje i oni političari koji imaju drugačije mišljenje od političkog centra i desnice, kao i velike većine hrvatskoga naroda.

Kod onih koji su bili protiv predloženog Zakona o hrvatskom jeziku riječ je uglavnom o političarima koji i o drugim bitnim stvarima za hrvatski narod razmišljaju drugačije od većine građana. Istina, i oni imaju svoje pristalice u Hrvatskoj kao što su ih imali i oni koji su 1847. bili protiv toga da hrvatski jezik bude službeni u Hrvatskom saboru.

Naime kad je u to vrijeme poznati hrvatski znanstvenik i ilirac Ivan Kukuljević Sakcinski predložio da u Hrvatskom saboru službeni jezik bude hrvatski a ne mađarski ili njemački, bilo je i protivnika te ideje.

Politička površnost i neznanje

Nažalost, jezik nije jedino što opterećuje danas hrvatsko društvo. Onaj tko je poslušao razgovor gospodina Stankovića s gospođom Uršom Rauhar Gamulin (Nedjeljom u 2), posebno onaj dio koji se odnosio na migracije u Europi i Hrvatskoj, mogao je shvatiti o kakvoj se političkoj površnosti i neznanju radi kod pripadnika pojedinih stranaka. Žena svodi sve probleme migracija na nedostatak želje domaćeg stanovništva za dobrom integracijom stranaca. Kao da se sve pridošlice žele bezuvjetno integrirati. Čak i problematično ponašanje migranata u Švedskoj, jednoj od najliberalnijih i najhumanijih država u svijetu, svodi spomenuta gospođa na nedostatak truda švedskog društva oko integracija. Na primjedbu voditelja emisije da je u Hrvatskoj prošle godine registrirano oko 70 000 podnositelja azila, reagira gospođa vrlo samouvjereno. Prema njezinu mišljenju, sve će to dobro završiti ako na vlasti bude prava politika. Čovjek si može zamisliti kako bi bila zabrinuta njemačka politika, nakon svih iskustava s pojedinim migrantskim grupama, da je u 2023. imala više od milijun i pol novih migranata koji su podnijeli molbu za azil. Njemačka 20-ak puta više stanovnika nego Hrvatska, pa bi ta brojka recipročno odgovarala onoj u Hrvatskoj.

Slušajući intervju s dotičnom gospođom, prisjećam se razgovora s jednim njemačkim prijateljem prije 10-ak godina koji me je uvjeravao da će se migranti sami od sebe brzo integrirati. Danas, nakon velikih neprilika u pojedinim europskim zemljama s migrantima i doseljenicima, pa i onima druge i treće generacije, koji se ne žele integrirati nego mijenjati zapadno društvo, prilagođavati ga svojoj tradiciji, mentalitetu i zakonodavstvu, razmišlja sigurno drugačije.

Besmisleni optimizam „Zelenih“

Vratimo se „genijalnoj“ Stankovićevoj sugovornici koja bez ikakva susprezanja govori o onomu o čemu jako malo zna. Da je barem djelomično upoznata s problemima s kojima se nose određena zapadna društva, s problemima koji jačaju opasnu desnicu, ne bi s lakoćom ustvrdila kako sve ovisi o domaćinu, a ne o pridošlicama. Dobro bi bio da je prije intervjua obišla četvrti velikih europskih metropola i vidjela kako u njima ima malo europskog duha, a jako puno onoga azijskog i afričkog, koji je stvorio svoj svijet u zapadnom svijetu. Da je obišla te četvrti, shvatila bi da tamo nema nikakve želje za integracijom, nego za širenjem one ideologije koja provocira domicilno stanovništvo. Ako njezine kolegice i kolege iz stranke razmišljaju tako površno i o drugim problemima društva, nije dobro za Hrvatsku, pa niti čitav hrvatski narod.

Sve podsjeća nekako na silni optimizam „Zelenih“ u Njemačkoj prije 30-ak godina, kad su se ponašali kao da sve znaju, iako su znanje o svemu crpili poput filozofa egzistencijalizma u mudrom razgovoru ispijajući kavice u kavanama. Ideološki su bili za sve otvoreni, poput pripadnika pojedinih stranaka u Hrvatskoj, samo ne za očuvanje vlastite tradicije. Zašto? Zato što je ona, prema njihovu mišljenju, stajala na putu liberalne ideologije, pa i one upitne. Istina, s vremenom se stranka „Zelenih“ u Njemačkoj promijenila. Vode ih ozbiljniji i stručniji ljudi, s više znanja i osjećaja za realnost.

Hrvatima je potrebno zajedništvo

Nažalost, pojedinih krugovi u Hrvatskoj nisu iz toga naučili ništa. Europa i Hrvatska žive danas u drugačijim vremenima nego su bila ona prije 30-ak godina, i to ne samo u odnosu na migracije ili rat u Ukrajini, nego i na mnoge druge izazove. Puno je ozbiljnih problema pred narodima Europe, pa tako i Hrvatske. Utoliko se može reći da Hrvatska nema vremena za eksperimente kakva su se događala u Njemačkoj. Pogotovo nema i ne smije imati vremena za onu politiku koja se zanosi humanizmom i liberalizmom bez pokrića.

Upravo je to razlog za političare centra i demokratski orijentirane desnice da se uozbilje i ne podmeću jedni drugima noge, nego da budu svjesni izazova koji stoje pred hrvatskim narodom, pred čitavom Europom, s obzirom na sve jača i opasnija migracijska kretanja, ali i veliku neizvjesnost glede rata u Ukrajini. Krizna vremena traže odgovorne i ozbiljne ljude, a ne sanjare koji se žele prodati za humaniste i liberale. A tu su i oni u susjedstvu, i o tome trebaju ozbiljno razmišljati hrvatski političari, koji se još uvijek nisu pomirili s propašću Jugoslavije, bolje rečeno velike Srbije. Dobar primjer za to daju zbivanja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. „Srpski svet“ ne miruje, kao niti onaj ruski koji misli da ima pravo na sve što si umišlja da je njegovo. Nažalost, „srpski svet“ je na dobrom putu stvoriti „bošnjački svijet“ koji sanja o Bosni i Hercegovini kao državi jednog naroda. Napadi pojedinih hrvatskih političara na Plenkovića, jer se nije želio susresti u Sarajevu s jednim od njih, govore jako puno. Govore ponajviše o tomu da gospoda ne shvaćaju koliko je Hrvatima danas potrebno zajedništvo. Istina to zajedništvo ne smije nikada isključivati prava i slobodu drugih, ali isto tako ne smije dopustiti da mu drugi određuju što je za njih dobro a što loše./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img