Hrvatska drastično povećava vojni proračun

Hrvatska je u sjedište NATO-a dostavila akcijski plan kako će do 2024. godine dostići izdvajanje 2 posto BDP-a za obranu te izdvajati 20 posto vojnog proračuna za opremanje i modernizaciju.

Dokument je upućen u Bruxelles uoči sastanka čelnika država i vlada NATO-a koji će se sutra i u srijedu održati u Londonu, a Hrvatsku će predstavljati premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević.

Riječ je o nacionalnom strateškom dokumentu kojim Hrvatska ispunjava obvezu koju je, kao i ostale članice Saveza preuzela na NATO-ovu summitu u Walesu 2014., a to je da će do 2024. izdvajati 2 posto BDP-a za obranu. Ovaj akcijski plan obveza je za sve buduće vlade jer je riječ o obvezi koju država prema NATO-u mora ispuniti.

Plan je napravljen u koordinaciji Ministarstava obrane i financija RH, ali je ipak okvirni jer se zasniva na procjenama iznosa BDP-a nakon 2022. godine.

Skok u ulaganju

Jutarnji list u posjedu je podataka koje je službeni Zagreb uputio u NATO. Prema tom planu, Hrvatska će 2020. za obranu izdvojiti oko 1,74 posto BDP-a, 2021. oko 1,79 posto BDP-a, a 2022. oko 1,86 posto.

Procjenjuje se da će se 2023. za obranu izdvojiti također 1,86 posto BDP-a, a 2024. oko 2 posto. Ove godine Hrvatska izdvaja 1,68 posto BDP-a za obranu. U apsolutnim brojkama to znači da će 2020. ukupni obrambeni troškovi iznositi 7,19 milijardi kuna, a 2024. će biti 9,4 milijardi kuna. Dakle, u četiri godine predviđa se rast ukupnog obrambenog proračuna za oko 2,2 milijarde kuna.

U dokumentu se detaljno navodi plan godišnjeg povećanja postotka za modernizaciju i opremanje. Prema NATO-ovoj metodologiji, Hrvatska ove godine izdvaja 6,7 posto za ovu namjenu. Sljedeće godine za ovaj segment bi se izdvojilo 9,74 posto, dok bi se traženih 20 posto proračuna za novo opremu i modernizaciju izdvajalo 2024. Najveći skok u ulaganju u novu opremu predviđa se 2022., kada će se izdvojiti 17,98 posto u odnosu na 12,92 posto proračuna koliko će se izdvojiti 2021. Konkretno, izdvajanje za novu opremu i modernizaciju sa 700 milijuna kuna u 2020. trebalo bi porasti na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Ovaj akcijski plan je svojevrsni plan Vlade za modernizaciju Hrvatske vojske u sljedeće četiri godine. Plan se namjerava realizirati nabavom eskadrile borbenih aviona, nabavom helikoptera Black Hawk te razvojem sposobnosti u području specijalnih operacija. Zasad je riječ o četiri ova helikoptera s tendencijom nabave do 10 komada u sljedećim godinama.

Ophodni brodovi

Nadalje riječ je o nabavi 60 oklopnih vozila Bradley za popunu teške pješačke bojne te još 24 za rezervne dijelove. U akcijskom planu se navodi i nadogradnja oklopnih vozila Patria s dodatnim oružanim sustavima. Riječ je o vatrenoj stanici od 30 milimetara. U dokumentu se ne navodi, ali treba podsjetiti i na nastavak gradnje obalnih ophodnih brodova, o čemu tek treba donijeti odluku.

Cilj Ministarstva obrane RH je razvoj i opremanje srednje mehanizirane brigade, na što se Hrvatska obvezala kroz prihvaćanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Ona se sastoji od tri lake bojne čija se vatrena moć ojačati oklopnim vozilima Patria opremljenima topovima od 30 milimetara te jedne teške bojne, koju Hrvatska planira opremiti oklopnim vozilima Bradley, ali i prije nabavljenim panzer haubicama.

Dugoročno izdvajanje

Na sastanku ministara obrane NATO-a u listopadu Hrvatska je prozvana da ne ulaže dovoljno u opremanje i modernizaciju svoje vojske i dobila je rok od šest tjedana da napravi plan ulaganja, što je tada novinarima priznao i ministar Damir Krstičević. Sada kada je akcijski plan napravljen i prezentiran NATO-u Hrvatska ga se mora pridržavati.

Ovo značajno povećanje izdvajanje novca u opremanje vojske u javnosti će biti teško prihvatiti u vrijeme štrajka učitelja i mogućih štrajkova zaposlenih u drugim državnim institucijama koji traže veće plaće. No, izvori iz Vlade naglašavaju kako je ovo ulaganje u mir i sigurnost države, što je temelj gospodarskog razvoja. Podsjećaju kako bez sigurnosti sigurno ne bismo imali dobre turističke rezultate niti bismo mogli računati na strane investicije.

Iako je Hrvatska još 2014. u Walesu prihvatila obvezu dostizanja izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu, sugovornici Jutarnjeg lista tvrde kako sve do 2017. na tom planu ništa nije napravljeno. Tek tada se počelo s planiranjem dugoročnog izdvajanja za obranu, a prošle godine je Vlada RH donijela zaključak o ispunjavanju zaključaka iz Walesa. Nadalje, napravljena je i revizija izvješća o izdvajanju u obranu od 2014. naovamo te se izračun troškova sada radi prema NATO-ovoj metodologiji. Zahvaljujući njoj, Hrvatska je podigla udio obrambenih troškova koji se povećao za 0,4 posto godišnje.

Naime, u ukupne obrambene troškove Hrvatska sada uključuje i mirovine bivših profesionalnih vojnika koji su ušli u vojni sustav od 1996. godine pa naovamo.

Prema riječima sugovornika Jutarnjeg lista, izmjenom statističke metodologije i uključivanjem vojnih mirovina u ukupne obrambene troškove dostizanje 2 posto BDP-a za obranu za Hrvatsku je realno dostižan cilj.

Popis vojne tehnike koja će se nabavljati

Eskadrila borbenih aviona
Helikopteri Black Hawk
Oklopna vozila Bradley
Vatrena stanica 30 mm za Patrije

/HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije