Nakon izgradnje magistralne ceste Stolac- Neum, jugostočna Hercegovina djelomično je izašla iz prometne izolacije. Benefite već osjećaju i grad Stolac kao i naš jedini primorski grad kroz povećan dolazak turista iz unutrašnjosti BiH, ali i otvaranje novih gospodarskih subjekata. No, za potpuno prometno povezivanje ovog dijela BiH s ostatkom zemlje potrebno je izgraditi i magistralnu cestu kojom bi se općina Ravno spojila s cestom Stolac- Neum, te povezala s Neumom i magistralnim pravcem M17, odnosno Čapljinom.
Nakon financiranja izgradnje ceste Ravno- Slano, Vlada Hrvatske izdvojila je 35 milijuna KM i za donicu od Ravnog do Hutova, spoj s cestom Stolac- Neum, dugu 15 kilometara, koja bi se uskoro trebala početi graditi nakon što na ponovljenom natječaju bude izabran najpovoljniji ponuđač.
Krajem prošle godine, točnije 22.prosinca potpisan je ugovor s projektantskom kućom Design&QC iz Sarajeva o izradi idejnog riješenja dionice magistralne ceste od Dračeva do Cerovice, koje bi trebalo biti završeno u roku od dva mjeseca, rečeno je Hrvatskom Medijskom Servisu u Cestama FBiH.
Predstavnik Cesta FBiH zajedno s projektantima i predstavnici Grada Čapljina su, sredinom siječnja, obišli teren i razgovarali o prostornim ograničenjima i mogućim varijantama. Nakon što projektant izvrši sve potrebne analize i predloži varijantna rješenja, dogovoreno je da se, krajem veljače, održi prezentacija u prostorijama općine Čapljina, na koju će između ostalih biti pozvani i predstavnici općine Neum i nadležnih ministarstava, kazao je za HMS direktor Cesta FBiH Ljubo Pravdić.
Nakon usuglašavanja s Gradom Čapljina i općinom Neum i odabira najoptimalnijeg idejnog riješenja, ta dionica magistralne ceste trebala bi, prema Pravdićevim riječima, biti uvrštena u rebalans plana poslovanja Cesta FBiH za 2026. nakon čega bi se pristupilo izradi glavnog projekta
Direktor federalnih Cesta nije nam mogao precizirati kada bi trebala početi izgradnja ceste Dračevo-Cerovica niti iz kojih izvora će taj projekat biti financiran budući da Ceste FBiH nemaju dovoljno prihoda da bi vlastitim sredstvima financirali projekat.
– Vidjet ćemo hoće li to moći financirati Vlada FBiH iz kapitalnih sredstava ili ćemo to realizirati kreditnim sredstvima, a postoji i mogućnost da i tu dionicu financira Vlada Hrvatske, kaže Pravdić./HMS/
