Hrvatski Medijski Servis

HMS DONOSI Ovo je 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti da bi dobila status kandidata za članstvo u EU

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović primili su šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH veleposlanika Lars-Gunnara Wigemarka.

Veleposlanik Wigemark je uručio članovima Predsjedništva BiH Mišljenje Europske komisije o kandidatskom statusu BiH, koje je predstavio povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn, u okviru „Paketa proširenja za 2019. godinu“, Komitetu za vanjske poslove Europskog parlamenta.

U Mišljenju je predstavljena sveobuhvatna analiza stanja u zemlji, kao i sve što je dosada urađeno i ono što stoji kao obveza da se ispuni na putu ka članstvu u Europskoj uniji, rečeno je prilikom susreta. Europska komisija je predstavila mapu puta za provođenje reformi, prije svega u oblasti demokracije, vladavine prava i javne uprave.

Europska komisija je danas usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine, potvrda da je EU predana da pruži smjernice i podršku zemlji u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka europskim integracijama, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postupne reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji.

Analitički izvještaj koji se također nalazi uz Mišljenje, po prvi put, upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutarnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Mišljenje pruža čvrstu osnovu za diskusiju u Vijeću Europske unije koje treba donijeti odluku o narednim koracima na putu BiH ka Europskoj uniji. S tim u vezi, ključno je da vlasti u Bosni i Hercegovini budu formirane na svim razinama bez odlaganja, objavljenoj je na mrežnoj stranici Delegacije EU u BiH.

Politički kriteriji

Bosna i Hercegovina treba uskladiti svoj ustavni okvir s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze u vezi s Europskom unijom. Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina će trebati reformirati svoje institucije da bi bila spremna efektivno sudjelovati u procesu odlučivanja Europske unije i u potpunosti provesti acquis.

Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa. Također treba osnažiti prevenciju i borbu protvi korupcije i organiziranog kriminala uključujući pranje novca i terorizam te osigurati efektivno funkcioniranje sustava upravljanja granicom, migracijama i azila. Treba povećati zaštitu osnovnih prava svih građana, uključujući osiguranjem odgovarajućeg okruženja za civilno društvo, pomirenje i zaštitu i inkluziju svih ranjivih grupa. Također treba u potpunosti provesti osnovne korake u reformi javne uprave.

Rezultati provođenja obveza Bosne i Hercegovine koje proističu iz Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju trebaju biti unaprjeđeni, naročito u vezi sa uspostavljanjem Parlamentarnog odbora i pripreme državnog plana za usvajanje acquis-a Europske unije.

Ekonomski kriteriji

Bosna i Hercegovina je postigla određeni stupanj makroekonomske stabilnosti. Međutim, da bi postala funkcionalna tržišna ekonomija Bosna i Hercegovina treba obratiti posebnu pažnju ubrzanju svojih procedura za donošenje odluka i poboljšati poslovno okruženje kao i efikasnost i transparentnost javnog sektora, naročito javnih poduzeća. Zemlja treba raditi na uklanjanju prepreka za ispravno funkcioniranje tržišnih mehanizama kao što su slaba vladavina prava, značajno prisustvo birokratskih prepreka, korupcija, duge i pretjerano kompleksne administrativne procedure i veliku fragmentiranost unutarnjeg tržišta zemlje. Bosna i Hercegovina treba usmjeriti posebnu pažnju na nizak kvalitet obrazovanja i nedovoljnu orijentiranost na potrebe tržišta, kvalitet fizičkog kapitala kao što je nedovoljno razvijena transportna i energetska infrastruktura i sporo prilagođavanje gospodarske strukture zemlje, da bi se mogla srednjoročno nositi sa konkurentnim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije.

Zakonodavstvo Europske unije

Bosna i Hercegovina je, sveukupno gledajući, u ranoj fazi kada se radi o stupnju pripremljenosti za preuzimanje obveza koje proizilaze iz članstva u Europskoj uniji i treba u značajnoj mjeri unaprijediti proces usklađivanja s acquis-em Europske unije i usvojiti i provesti relevantno zakonodavstvo. Posebna pažnja se treba usmjeriti na područja slobodnog protoka roba, prava na osnivanje i pružanje usluga, informacijskog društva i medija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribolovstva, transportne politike, energije, ekonomske i monetarne politike, statitistike, socijalne politike i zapošljavanja, politike za poduzeća i industriju, regionalnu politiku i koordinaciju strukturalnih instrumenata, obrazovanja i kulture, zaštite potrošača i zdravlja i financijske kontrole, stoji u Mišljenju Europske komisije o BiH.

U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU izdate su preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju u četiri oblasti i to: demokracija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.

Oblast demokracije:

1. Osigurati da se izbori sprovode u skladu s europskim standardima, provedbom OSSE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru.

2. Osigurati rezultate u radu na svim razinama Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

4. Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se:

a) Osigurala pravna sigurnost raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti,

b) Uvela klauzula koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU

c) Zajamčila neovisnost pravosuđa (uključujući i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH)

d) Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda

e) Zajamčila pravna sigurnost, uključujući uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini

f) Osigurala jednakost i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)

g) Osiguralo da se sva upravna tijela, kojima je povjerena provedba pravne stečevine, temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom.

5. Poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata.

Oblast vladavine prava:

6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s europskim standardima.

7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, posebno putem:

a) usvajanja i provedbe zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti “zviždača”

b) osiguravanja učinkovitog funkcioniranja i koordinacije antikorupcijskih tijela

c) usklađivanja zakonodavstva i ojačavanja kapaciteta za javne nabavke

d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provedbu zakona i tužiteljstava

e) demonstriranja napretka u uspostavljanju evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini

f) depolitiziranja i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti privatizacijskih procesa.

8. Osiguravanje učinkovite koordinacije, na svim razinama, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sustava azila

Oblast temeljnih ljudskih prava:

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebice osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti spolova.

10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, osobito (a) ukidanjem smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i (b) odrediti nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja.

11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, osobito poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

12. Zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice putem: (a) osiguravanja odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnog emitiranja.

13. Poboljšati zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s ciljem potpunog provođenja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.

Oblast reforme javne uprave:

14. Dovršiti bitne korake u reformi javne uprave u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.

“Komisija preporučuje Vijeću da raspravlja o ovom mišljenju i nastavku ključnih prioriteta nakon formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, piše u mišljenju.

Europska komisija navodi da će pratiti napredak Bosne i Hercegovine u okviru institucionalnog okvira Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i nastaviti financijski podržavati zemlju u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć.

Ključni datumi

Lipanj 2003.: Solunski summit Europske unije-Zapadnog Balkana potvrđuje perspektivu članstva u Europskoj uniji za Zapadni Balkan.

Lipanj 2008.: Potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum o trgovini i pitanjima vezanim za trgovinu.

Prosinac 2010.: Bezvizni režim u Šengen području za građane Bosne i Hercegovine.

Rujan 2011.: Jačanje uloge Europske unije u Bosni i Hercegovini nakon odvajanja mandata specijalnog predstavnika Europske unije od mandata Ureda visokog predstavnika.

Lipanj 2015.: Stupanje na snagu Ugovora o Stabilizaciji i priduživanju Bosne i Hercegovine.

Veljača 2016.: Bosna i Hercegovina podnosi zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Rujan 2016.: Vijeće Europske unije poziva Europsku komisiju da predstavi Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

Prosinac 2016.: Povjerenik Hahn vlastima Bosne i Hercegovine predaje Upitnik za mišljenje Komisije.

Veljača 2018.: Vlasti Bosne i Hercegovine uručuju predsjedniku Junckeru i povjereniku Hahnu odgovore na Upitnik.

Europska komisija usvaja strategiju za “Kredibilnu perspektivu proširenja za pojačan angažman Europske unije sa Zapadnim Balkanom.”

Svibanj 2018.: Summit EU-Zapadni Balkan u Sofiji povrđuje europsku perspektivu regije i definira određen broj konkretnih mjera usmjerenih na jačanje suradnje u oblasti konektivnosti, sigurnosti i vladavine prava.

Lipanj 2016.: Europska komisija predaje dodatna pitanja u svijetlu pripreme Mišljenja Komisije.

Veljača 2019.: Bosna i Hercegovina uručuje odgovore na dodatna pitanja.

Svibanj 2019.: Europska komisija objavljuje svoje Mišljenje Vijeću Europske unije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte