PREDLAŽU UVOĐENJE TRI IZBORNA PODRUČJA U FBIH

HDZ dostavio prijedlog izmjena Izbornog zakona za izbor članova Predsjedništva i Doma naroda FBiH

Dužnosnici HDZ-a BiH u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu Izborog zakona BiH dostavili su svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona. Borjana Krišto, Bariša Čolak i Josip Brkić traže uvođenje novih područja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno, zasebne izborne jedinice. U nastavku ćemo objaviti cjelokupan prijedlog HDZ-a BiH koji podržavaju predstavnici Europske unije s Johannom Sattlerom na čelu.

Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jedan bošnjački i jedan hrvatski – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba.

Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C.

U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.

U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

Do provedbe novog popisa utvrđuje se sastav izbornih ad hoc područja A, B i C na sljedeći način:

Izborno područje A sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale (FBiH) i Foča (FBiH).

Izborno područje B sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Čitluk, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.

Izborno područje C sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Jajce, Kiseljak, Novi Travnik, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Distrikt Brčko-opcija FBiH.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Srpskog člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske- biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.”

U Potpoglavlju B, članku 10.12. stavaku (2) rečenica:

Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu.“,

briše se.

Broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Tuzlanska bira četiri izaslanika, Sarajevska četiri izaslanika, Zeničko-dobojska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog izaslanika, Srednjobosanska jednog izaslanika i Bosansko-podrinjska jednog

17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Herceg-bosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika.

17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira četiri izaslanika, Herceg-bosanska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Srednjobosanska jednog izaslanika.

7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika i Unsko-sanska jednog izaslanika./HMS/

3 COMMENTS

  1. Sve to ukinuti i staviti na snagu model francuske dva izborna kruga i da građani broje listiće a ne stranački ili elektronsko glasanje pod strogom kontrolom građana. Sve nacionaliste oboriti i poslati gdje im je mjesto, na prisilnimrad da osjete šta je zaraditi koru hljeba i ne imati dati djetetu za sendvić ili za prijevoz. Da idu kod liječnika kojemu se nosi torba ili koverta, da stanu u red i Plate lijekove koji nisu priznati na receptu, i da i oni uplačuju po 2 km na tel broj za liječenje građana. Oboriti kriminalnu korumpiranu bandu a to građani mogu

  2. Samo zato sto je Hercegovina etnicki cista, bi trebala imati vise prava od bosanskih Hrvata iako nas je brojcano isto! Prijedlog je diskriminatorski cak i prema hrvatskom narodu u BiH! Prijedlog s elektorima mi se vise svidja!

  3. Pratim ova prepucavanja oko izbornog zakona, pa evo da dam jedan prijedlog:
    Predlazem ELEKTORSKI nacin izbora clanova presjednistva BiH is Federacije, slicno izborima za predsjednika USA.
    U ovom slucaju Zupanije igraju istu ulogu kao States u SAD – one States koje daju proporcionalni broj Elektora (u vecini Americkih drzava pobjednik dobiva sve elektore, ali to nebi bilo idealno za BiH).
    Prvo: Izbori za clanove presjednistva se trebaju bazirati na posljednjem popisu stanovnistva i broju Hrvata i Bosnjaka po Zupanijama
    Dalje:
    Ima ukupno 100 Elektora
    Npr.
    Zupanija br 2 ima 5% Hrvata od ukupnog broja Hrvata u Federaciji i ona ce dati 5 Hrvatskih Elektora
    Zupanija br. 9 (Sarajevo) ima 1% Hrvata od ukupnog broja Hrvata i ona ce dati 1 Hrvatskog Elektora
    Zupanija br.9 (Sarajevo) ima 20% Bosnjaka od ukupnog broja Bosnjaka i ona ce dati 20 Bosnjackih Elektora
    itd, itd.
    Zatim:
    Hrvatski kandidat koji dobije 10% glasova u Zupaniji broj 2 (u zbiru svih Hrvatskih Kandidata) dobiva 0.5 Elektora(5 x 10% = 0.5)
    Isto tako, Bosnjacki kandidat koji koji dobije 10% glasova npr u Zupaniji broj 9 (u zbiru svih Bosnjackih Kandidata) dobiva 2 Elektora, (20 x 10% = , ako Zupanija broj 9 ima 20% Bosnjaka od ukupnog broja Bosnjaka u Federaciji)
    I tako vazi za sve zupanije.
    Napomena: Zupanija broj 9 ima ukupno 1 Hrvatskog i 20 Bosnjackih Elektora. Hrvatski kandidati se bore za jednog Hrvatskog Elektora, a Bosnjacki kandidati se bore za 20 Bosnjackih Elektora (brojeve 1 i 20 sam uzeo samo kao primjer radi lakseg racunanja)
    Svatko se moze kandidirati i za Hrvatskog i za Bosnjackog clana predsjednistva, i moze biti izabran ako skupi najvise Hrvatskih ili Bosnjackih Elektora.
    Ovo takodje rjesava i slucaj Sedic-Finci

    Prema tome, bio bi izabran jedan Hrvatski i jedan Bosnjacki clan presjednistva koji dobiju najveci broj Hrvatskih, odnosno Bosnjackih elektora.
    Ovo bi trebalo da obeshrabri one koji zele birati clana predsjednistva drugom narodu jer npr u Sarajevkoj Zupaniji sve da 50 tisuca Bosnjaka glasa za Komsica, ti glasovi ce donijeti maximalno samo jedan elektorski glas (od ukupno 100 mogucih elektora)
    Isto tako, Republika Srpska bi se mogla ukljuciti tako da i Hrvati i Bosnjaci iz Republike Srpske glasaju za Hrvatskog odnosno Bosnjackog Clana Presjednistva.
    Po istom Principu bi i Srbi iz Federacije mogli da glasaju za Srpskog Clana Predsjednistva.
    Ovaj princip ne stvara nikakvu (ni privremenu) trecu izbornu jedinicu (entitet) tako da se nemoze osporavati ni sa tog stanovista.
    Pristup omogucava da svi glasaju za svoje na cijeloj teritoriji BiH, ali isto tako omogucava da se glasa i za kandidata iz druge nacije, sto medjutim nece biti presudno u krajnjem ishodu.
    Ovo zadovoljava i gradjanski pristup jer se npr Hrvatski kanditat u Mostarskoj zupaniji moze boriti i za Glasove Bosnjaka sto mu u konacnici moze pomoci da pobijedi medju Hrvatskim kandidatima – ali to bi trebalo biti prihvatljivo.
    U svakom slucaju izbjegava drasticno nametanje clana predsjednistva drugom narodu kao sto je to sada slucaj.
    I jos jedna dobra stvar: trebalo bi biti relativno lako da se pridobiju Amerikanci za ovakav izborni zakon, a onda je vec vise od pola posla zavrseno.
    Pozdrav svima koji budo ovo citali!

Comments are closed.

spot_img

Najnovije

spot_img