Hrvatski Medijski Servis

HARADINAJ I THACI GUBE VLAST? Nikad neizvjesniji izbori na Kosovu

Foto: Ilustracija

Na Kosovu se danas održavaju izvanredni parlamentarni izbori na kojima su stranke većinskih kosovskih Albanaca u utrci za 100 zastupničkih mjesta, dok je manjinskim nacionalnim zajednicama zajamčeno 20 mandata, od kojih će 10 podijeliti srpske stranke.

Birališta su otvorena u sedam sati ujutro

Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je šesti saziv kosovskog parlamenta raspušten u kolovozu poslije ostavke premijera Ramusha Haradinaja 19. srpnja koji se povukao s dužnosti zbog poziva haškog Specijalnog suda za ratne zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK-UČK), čiji je jedan od zapovjednika bio i Haradinaj, piše Index.hr.

Ovo su sedmi parlamentarni izbori na Kosovu i svi su do sada, poslije jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova 2008., održani kao izvanredni, a vlada Ramusha Haradinaja najkraće se zadržala na vlasti – samo dvije godine.

Središnje izborno povjerenstvo (CIK) Kosova objavilo je da pravo glasa ima ukupno 1,937.868 birača, a kojih se 117.808 glasača nalazi na biračkim popisima u 10 općina gdje su većinsko stanovništvo Srbi i oni će odlučivati o 10 mandata koji, po izbornom zakonu Kosova, u parlamentu pripadaju srpskoj zajednici.

Rezultat izbora je potpuno neizvjestan

Ankete za izbore koji se održavaju u konstantnim napetostima i netrpeljivostima na relaciji Priština – Beograd sugeriraju mogućnost da niti jedna stranka neće dobiti dovoljno glasova kako bi sama formirala novu vladu pa se očekuju iscrpljujući koalicijski pregovor

Prvi put poslije kosovskog rata 1999, najmanje četiri stranke ili koalicije imaju dobre izglede za osvajanje najviše glasova. U posljednjim ispitivanjima se predviđa da će Demokratska liga Kosova (LDK), demokratska stranka Kosova (PDK), Koalicija Savez za budućnost Kosova i Socijaldemokratska stranka (AAK-PSD), kao i pokret „Vetevendosje“ (Samoopredjeljenje) biti vrlo izjednačeni, piše DW.

Na Kosovu je odlučujuće tko je na kraju na vrhu. Jer, prema odluci Ustavnog suda, samo najjača stranka smije formirati vladu.

Prvi put u povijesti najmlađe europske države, jedna stranka je prijavila i svoju kandidatkinju za premijersku funkciju.

Pravnica Vjosa Osmani (37) iz LDK ima dobre izglede da postane premijerka. Preostala trojica njenih konkurenata se također mogu nadati pobjedi: predsjednik parlamenta Kadri Veseli (ODK), dosadašnji šef vlade Ramush Haradinaj i vođa oporbe Albin Kurti (Vetevendosja).

Vetevendosja (Samoopredjeljenje) je radikalna nacionalistička stranka koja, dakle, također ima dobre šanse za vlast, a riječ je o opcija kojoj nije sklona Europska unija.

Za mjesto u parlamentu bori se preko tisuću kandidata

Za 120 zastupničkih mjesta u utrci je 1060 kandidata iz 20 stranaka, četiri koalicije, te jedan neovisni kandidat iz bošnjačke zajednice.

Srbe na kosovskim izborima predstavljaju Srpska lista (SL), koja ima službenu potporu države Srbije i na vlasti je u svih 10 većinskih srpskih općina na Kosovu, Partija kosovskih Srba (PKS) iz Leposavića, koalicija “Sloboda” sa sjedištem u Gračanici, te Samostalna liberalna stranka (SLS) iz Gračanice.

Srpska lista je u prethodnom mandatu imala devet mandata od 10 zajamčenih srpskoj zajednici, dok je jedan mandat pripadao predsjedniku Samostalne liberalne stranke Slobodanu Petroviću.

Izborna šutnja počela je u ponoć 4. listopada, a prethodila joj je kratka, ali burna predizborna kampanja, poglavito u srpskom političkom korpusu, u kojemu je službeni Beograd neskriveno podupirao Srpsku listu, sestrinsku stranku vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) predsjednika Srbije i SNS-a Aleksandra Vučića.

Upravo je Vučić, u svojstvu predsjednika Srbije, službeno pozvao sve sunarodnjake na Kosovu da se ujedine i glasuju za Srpsku listu, ustvrdivši kako se tim jedinstvom štite državni i nacionalni interesi, istodobno optužujući oponentne SL-a i iz srpskog političkog korpusa da rade protivno interesima srpskog naroda i Srbije na Kosovu.

“Poslušni i podobni Srbi”

Vlast u Beogradu ih vidi kao „poslušne i podobne Srbe“, dok su ih ranije političke garniture u Beogradu nazivale i „Thaçijevim Srbima“, što je bio pogrdan naziv za političare koji su integrirani u kosovske institucije.

Vučić je, nakon što se 4. listopada u Predsjedništvu Srbije u Beogradu sastao s predstavnicima Srpske liste, poručio da je „podrška Srpskoj listi pitanje opstanka srpskog naroda na Kosovu“.

On se požalio kako su kosovske vlasti zabranile glasovanje “sa srpskim dokumentima, što se nikad ranije nije dogodilo”, optužujući Prištinu da na razne načine nastoji manipulirati izbornim procesom, među ostalim i zabranom dužnosnicima iz Srbije da sudjeluju u kampanji na Kosovu.

“Sve je ovo, narode srpski na Kosovu i Metohiji, više nego dovoljan razlog da se podrži Srpska lista jer je to pitanje opstanka srpskog naroda na Kosovu i Metohiji”, izjavio je Vučić.

No, upravo je Srpska lista poslije izbora prije dvije godine poduprla vladu Ramusha Haradinaja, kojeg Beograd smatra ratnim zločincem, držeći ga odgovornim ili izravnim sudionikom zločina protiv Srba tijekom sukoba 90-ih godina na Kosovu.

Na lokalnim izborima u listopadu 2017. godine Srpska lista pobijedila je u svih 10 općina sa srpskom većinom na Kosovu.

Ogromni izazovi

Promatrači u Prištini smatraju da trka nikad nije bila ovako napeta i neizvjesna.

Slažu se u ocjeni da novi premijer ili premijerka neće imati lak zadatak. „Unutarnji i vanjskopolitički izazovi su vrlo veliki”, kaže analitičar Naim Rashiti u razgovoru za DW.

Na unutarnjopolitičkom planu su sva područja takva: katastrofalna ekonomska situacija, loš obrazovni sustav, korupcija i kriminal, veliki problemi u zdravstvu, nepotizam…

No, najveći izazov za sljedeću vladu će biti postizanje napretka u neriješenom odnosu sa Srbijom.

Mnogi promatrači zato sljedeću izvršnu vlast već vide kao „vladu dijaloga” jer bez normalizacije odnosa Kosova i Srbije se ne može zamisliti se zamisli potpuno popuštanje napetosti na zapadnom Balkanu. “Primarni vanjskopolitički zadaci nove vlade su dijalog, vizna liberalizacija, borba za dalja priznanja Kosova, kao i proces integracije u EU i NATO”, kaže Rashiti za DW./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte