Papa Franjo i carigradski patrijarh Bartolomej pozvali su u nedjelju sve strane u Ukrajini na dijalog i poštivanje međunarodnog prava u izjavi potpisanoj u Istanbulu završnog dana papina posjeta Turskoj kojom su potaknuli zbližavanje dviju crkava u zaštiti progonjenih kršćana na Bliskom istoku.
“Molimo za mir u Ukrajini, zemlji drevne kršćanske tradicije i pozivamo sve strane u sukobu da krenu putem dijaloga i poštivanja međunarodnog prava”, napisali su Franjo i Bartolomej u zajedničkoj izjavi, prenosi agencija AFP.
Sukob u Ukrajini suprotstavio je i kršćanske zajednice u toj zemlji pa se pravoslavci koji priznaju patrijarha Moskve protive vjernicima koji priznaju autonomnog patrijarha Kijeva. U Ukrajini su posebna skupina vjernici grkokatoličke zajednice koji su bili progonjeni u doba Sovjetskog Saveza, piše agencija dpa.
Sukob u Ukrajini ozbiljno je naštetio odnosima Rima i Moskve i dodatno umanjio već slabe izglede za moguć susret moskovskog patrijarha Kirila i Pape koji je uputio nekoliko poziva na dijalog, zasad bez odgovora.
Franjo i Bartolomej odlučno su se zauzeli za zaštitu kršćana koje progone džihadisti u Iraku i u Siriji istaknuvši da nikada neće prihvatiti “Bliski istok bez kršćana”.
“Ne možemo prihvatiti Bliski istok bez kršćana koji su ondje ispovijedali Isusovo ime 2000 godina”, istaknuli su u zajedničkoj izjavi potpisanoj zadnjeg dana Papina pohoda Turskoj u ekumenskoj patrijaršiji, sjedištu pravoslavnog patrijarha, navodi agencija AFP.
U ofenzivi Islamske države u Iraku i u Siriji protjerane su stotine tisuća ljudi, među kojima i deseci tisuća kršćana.
Papa Franjo u više je navrata isticao želju za zajedništvom s pravoslavnim crkvama.
“Jedina stvar koju želi katolička crkva i što ja tražim kao biskup Rima (…) je jedinstvo s pravoslavnim crkvama”, rekao je Franjo.
Pravoslavci su međusobno podijeljeni u brojne autokefalne crkve, a od katoličke zajednice odijeljeni su od velikog crkvenog raskola 1054. godine. Papa Pavao VI. i patrijarh Atenagore su 1946. pokrenuli pomirbu koja teče sporo.
“Katolička crkva ne želi nametnuti nikakve zahtjeve osim zahtjeva za ispovijedanjem zajedničke vjere”, rekao je Jorge Bergoglio.
Da bi istaknuli ozbiljnost svojih riječi Franjo i Bartolomej, koji sebe često nazivaju prijateljima, pojavili su se na balkonu sjedišta carigradske patrijaršije držeći se za ruke praćeni pljeskom male skupine vjernika.
Perspektiva ponovnog ujedinjenja kršćana osjetljivo je pitanje zbog rivalstva između pravoslavnih crkava, napose između crkve Rusije i Carigrada.
U zajedničkoj deklaraciji, dva su vjerska poglavara istaknula “ekumenizam patnje”, kao faktor zbližavanja svih kršćana.
Prije odlaska iz Istanbula papa Franjo treba se sastati s mladim kršćanima različitih obreda koji su izbjegli iz Iraka i Sirije i pronašli utočište u najvećem gradu Turske.
U svome obraćanju u nedjelju Franjo je osudio smrtonosni atentat što su ga u petak počinili pripadnici terorističke skupine Boko Haram na džamiju u nigerijskome gradu Kano s više od stotinu žrtava nazivajući taj napad “krajnje teškim grijehom protiv Boga”./Agencije/HMS/
