Pandemija bolesti COVID – 19 unijela je mnoge promjene u svakodnevnom životu i radu, a sebi možemo olakšati adekvatnom prilagodbom na nove uvjete. Dugotrajan i prekomjeran stres može imati negativne posljedice na zdravlje, ukoliko stres upravlja nama. Vlastito mentalno zdravlje možemo zaštititi ako aktivno upravljamo stresom.
Važno je imati na umu kako je ovo dugotrajno i zahtjevno, ali prolazno razdoblje, piše centarzdravlja.hr.
Način i brzina prilagodbe na ove okolnosti razlikuju se kod svakog pojedinca, uvjetovano njegovim prethodnim životnim iskustvima (otpornosti), ali i aktualnim opterećenjem na osobnoj (rizik zaraze, gubitak dragih osoba) i profesionalnoj razini (radna obveza, prekovremeni rad, napeti radni odnosi i neadekvatna komunikacija, loša organizacija rada, učestalo suočenje sa smrti,..).
U okviru prilagodbe na ovu krizu svatko od nas je tijekom proteklih mjeseci barem donekle promijenio način kako razmišlja (negacija krize, traženje krivca, prihvaćanje okolnosti i oprez, pesimizam,…), kako se osjeća (strah, bespomoćnost, napetost, ljutnja, razdražljivost, tuga, krivnja,…) i kako funkcionira (nesanica, promjene apetita, umor, učestalija konzumacija psihoaktivnih tvari, češće traženje podrške bliskih ljudi,…).
Neki od nas doživjeli su i krajnje iscrpljenje svojih psihofizičkih kapaciteta i razvili klinička stanja (anksioznost, depresiju) od kojih se uz stručnu pomoć mogu u potpunosti oporaviti.
Došlo je vrijeme da pričamo o mentalnom zdravlju otvoreno jer, kao što vidimo, sagorijevanje među zdravstvenim radnicima povećalo se značajno od početka pandemije.
Zdravstveni radnici također imaju pravo na psihološku pomoć!/HMS/
