EUROACTIV: EU razmatra kako dalje po pitanju Ukrajine, Moldavije i Bosne i Hercegovine

Dok se lideri EU ovog tjedna suočavaju s teškom odlukom krenuti sa sljedećim koracima za Ukrajinu i Moldaviju ili riskirati odgodu do izbora za EU, očekuje se da će napredak u Bosni i Hercegovini dodatno zakomplicirati stvari, piše danas Euractiv.

Kada se lideri EU sastanu u četvrtak (21. ožujka) u Bruxellesu, očekuje se da će Europska komisija dostaviti pisani izvještaj o Bosni i Hercegovini i dati usmene ocjene o Ukrajini i Moldaviji.

Od njih se u početku nije očekivalo da idu u detalje i da samo sagledavaju napredak postignut do tog trenutka, prema ranom nacrtu zaključaka summita koje je vidio Euractiv, ali čini se da će sada biti potrebna duža rasprava.

Nakon što su čelnici EU donijeli povjesnu odluku da otvore pregovore o pristupanju EU s Ukrajinom i Moldavijom, sljedeći tehnički koraci su doživjeli neznatno odlaganje.

Tri mjeseca u godini, Europska komisija predstavila je pregovaračke okvire, dokumente od otprilike 20 stranica i 35 pregovaračkih poglavlja koja moraju odobriti države članice prije nego što počnu formalni razgovori.

Dokumenti slijede isti model kao oni o kojima su pregovarale Albanija i Sjeverna Makedonija i više su tehnički pregled nego što uključuju kontroverzne političke elemente.

Obje zemlje su se također nadale da bi međuvladina konferencija (IGC), kojom se obilježava službeno otvaranje pregovora s obje zemlje, mogla biti održana u ožujku.

Međutim, obje odluke zahtijevaju jednoglasnost, za koju diplomate EU smatraju da će biti teško postići između lidera EU u četvrtak.

Gotovo polovica država članica EU podržava brzo usvajanje dokumenata, idealno do ovotjednog summita EU, održavanja IGC-a pod belgijskim predsjedavanjem Vijeća EU, koji se završava u srpnju, prema internim zapisima sa sastanka koje je vidio Euractiv.

– Postoji malo nespremnosti da se ovo predugo odlaže i riskira da se uopće ne pomjeri u lipnju, jer riskiramo da se ništa ne pomjeri pod mađarskim predsjedavanjem EU u drugoj polovici ove godine – rekao je jedan diplomata EU.

Drugi tabor bi radije pomjerio odluku za lipanj, nakon europskih izbora, kada je i više jasnoće oko novog institucionalnog uređenja bloka.

Pitanje će biti kako će preporuka Europske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom proći kod europskih lidera ovog tjedna.

Još uvijek postoji određena nesigurnost, a taj dio teksta je još uvijek pod zagradama, rekao je drugi diplomata EU.

Zemlja je korak iza Ukrajine i Moldavije, jer je početak pregovora o pristupanju EU uvjetovan time da zemlja završi niz reformi.

Europska komisija je prošlog tjedna preporučila da Bosna i Hercegovina započne pregovore o pristupanju, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je zemlja napravila “impresivne korake”.

Međutim, za dugoročne posmatrače ovaj korak je bio iznenađenje budući da je u nedavnom izvještaju o proširenju EU zabilježen ograničen napredak, posebno u pogledu izbornih reformi.

Proteklog tjedna, nekoliko diplomata i dužnosnika EU izrazilo je zabrinutost zbog odstupanja bloka od svog pristupa proširenju zasnovanog na zaslugama.

– Europska komisija je zauzela vrlo politički pristup izvještaju – rekao je visoki dužnosnik EU.

– Da je bilo iskreno i da se kaže da kriteriji nisu ispunjeni, ali trebamo ići dalje iz nužde, bilo bi manje problematično nego da nam kažete da je sve ružičasto i da se popravilo – rekao je ovaj dužnosnik.

– To nije sasvim točno i komplikuje stvari u nekim zapadnoeuropskim zemljama – dodali su.

Dok polovica država članica EU podržava ovaj korak, nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Nizozemsku i Dansku, izrazilo je rezervu u pogledu razine usklađenosti koje je dostiglo Sarajevo.

– Ako lideri EU daju zeleno svjetlo, morat ćemo razgovarati o tome što ima prednost, proces zasnovan na zaslugama ili geopolitičke potrebe – rekao je treći diplomata EU.

– U svakom slučaju, moramo biti iskreni u pogledu standarda koje primjenjujemo, što bi možda trebalo uključiti ponovno razmišljanje o tome kako idemo u sam proces – rekli su.

Za neke zemlje članice EU, uključujući Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju, napredak u pristupanju Ukrajine i Moldavije trebao bi ići ruku pod ruku s napretkom zemalja zapadnog Balkana.

Proteklih tjedana lobirali su da se sljedeći koraci za Ukrajinu i Moldaviju vežu za Bosnu i Hercegovinu.

Većina zemalja članica EU se, međutim, zalaže za jednak tretman sve tri zemlje.

– Ono što nas brine je da odjednom ponovo počinjemo povezivati zemlje, što je greška koju smo napravili u prošlosti i koja je riskirala da diskreditira cijeli proces – rekao je četvrti diplomata EU, misleći na bugarski veto za Sjevernu Makedoniju koji je zaustavio napredak Albanije.

Očekuje se da će lideri EU u četvrtak naglasiti da bi oboje – proširenje i reforma bloka – trebali ići ruku pod ruku, što je linija koja je bila od njihovog neformalnog samita u Granadi prošlog oktobra.

Očekivalo se da će Europska komisija prošlog mjeseca objaviti priopćenje o reformama i instrumentima prije proširenja, ali je više puta odlagala njegovo predstavljanje.

Ministri europskih poslova prvobitno su trebali razgovarati o dokumentu u utorak (19. ožujka), ali je izvršna vlast EU odlučila da dokument podnese u srijedu.

Očekuje se da će Belgija organizirati dalje diskusije o reformama upravljanja, proračunu i unutarnjem radu unutar Vijeća u susret lipanjskom summitu EU.

Tada se očekuje i da lideri EU potpišu dokument takozvane „Strateške agende“, od kojeg se očekuje da će novoj Europskoj komisiji dati smjernice o prioritetima za naredne godine.

– Moramo biti realni, ova odlazeća Europska komisija ne bi trebala biti ta koja će odlučiti da se bavi reformskim planom proširenja – to bi bilo originalno – rekao je peti diplomata EU.

– Lideri EU će dati smjernice u lipnju, ali hajde da prvo vidimo kako će izgledati Europa nakon izbora i nakon ljeta – dodali su./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

spot_img

Najnovije

spot_img