Sustav priznavanja diploma fakulteta i stručnih škola stečenih izvan Njemačke prilično je složen. I pored toga, stanovnici zemalja Zapadnog Balkana su u samom vrhu popisa podnesenih zahtjeva za priznanje u 2018.
U Njemačkoj je tijekom 2018. godine podneseno ukupno 50.514 zahtjeva za priznanje inozemnih diploma o stručnoj kvalifikaciji. Najviše njih iz Sirije – 6.498, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 4.392, a na trećem – Srbija sa 3.291 zahtjevom, piše Deutsche Welle.
Tako na popisu prednjače zemlje koje su izvan Europske unije. Slijede Poljska i Rumunija, potom ponovno zemlja izvan EU – Filipini, a poslije Ukrajine, Albanije i Rusije dolazi desetoplasirana Hrvatska sa 1.251 zahtjevom.
Iako njemačko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da je olakšan postupak stjecanja boravišne dozvole u Njemačkoj za ljude sa Zapadnog Balkana, procedura oko izdavanja vize i dalje nije kratka.
Svaki kandidat svoj zahtjev za vizu zajedno sa svim potrebnim dokumentima i potvrdom poslodavca mora podnijeti u njemačkom predstavništvu u svojoj zemlji. Dokumenti se potom provjeravaju i to može potrajati – bez obzira na to što već gotovo dvije godine nije potrebna preliminarna suglasnost njemačke Agencije za rad.
Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između „vođenja akademske titule” i potpunog priznavanja diplome. Priznanje diplome podrazumijeva da se ona tretira jednako kao diploma njemačkog sveučilišta i to nije lagana procedura posebno kada je riječ o društvenim znanostima.
„Vođenje akademske titule” je, pak, moguće, tako što se pored naziva titule u zagradi obvezno ispisuje ime grada gdje je sjedište dotičnog sveučilišta. To znači da nije potrebno sravnjivanje razine akademskog znanja, ali i da njemačka država ne odgovara za kvalitetu diplome; na poslodavcima je da odluče hoće li i pod kojim uvjetima zaposliti takve stručnjake (npr. ukoliko se radi o liječnicima).
Prema stručnjaku Njemačkog instituta za gospodarstvo, Vida Gajs-Tenea, najveći broj došljaka Balkana ima srednje kvalifikacije, dakle nema diplomu visoke škole, već je uglavnom riječ o diplomama neke zanatske škole.
Važno je i dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim oblastima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potrebna razina B1, a za mjesto u obrazovanju B2.
Stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati dokazati da su dovoljno uplaćivali u mirovinsko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mjestu u Njemačkoj zarađuju najmanje 3.600 eura bruto. Pozadina ove mjere je da se zbog novog zakona o useljavanju ne dogodi da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već nakon nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sustava.
