Više od četrdeset izlagača predstavilo je svoje znanstvene radove na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Identiteti – Kulture – Jezici koja je održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, izviještava Hrvatski Medijski Servis.
Dr. sc. Mile Lasić izlagao je na temu “U potrazi za nadilaženjem zamrznutog konflikta u Bosni i Hercegovini. Lasić je za patriotizam u Federaciji i Republici Srpskoj rekao da je nacionalizam kojem se samo tepa.
“Taj se nacionalizam nimalo ne razlikuje od modela nacionalizma kakav je vladao u 19. st., a koji i danas samo ugrožava cjelovitost države, te na taj način vodi odustajanju od europeizacije, kazao je dr Mile Lasić.
Za hrvatsku, ali i politiku u BiH uopće, Lasić je, kako prenosi HMS, rekao da treba treći modus – traženje novih rješenja putem institucionalne ravnopravnosti. Za novi bi model svi trebali biti zainteresirani.
Istaknuo je kako se samo priznavanjem i uvažavanjem svih identiteta može biti na tragu odmrzavanja konflikta. Lasić smatra da nitko, bez obzira na brojnost, ne smije nametati svoja pravila, kako u školstvu i kulturi, tako ni na drugim područjima rada.
Vlaisavljević: Hrvati na sredini vektora
“Zašto rješavanje hrvatskog pitanja ugrožava opstanak Bosne i Hercegovine”, znanstveni je rad koji je izložio dr. sc. Ugo Vlaisavljević. Istaknuto je da se hrvatski narod nalazi u nezavidnoj poziciji, te da se njegova nacionalna politika fokusira na ustavne promjene. Hrvati u BiH konstitutivan su narod, a demografski i geografski manjina. Pitanje BiH Vlaisavljević je slikovito prikazao putem vektora na čijim se krajevima nalaze Srbi i Bošnjaci, od kojih svatko vuče na svoj kraj, dok su na sredini vektora Hrvati.
Dominantna bošnjačka nacionalna politika fokusirana je na jačanje države u cjelini, a nacionalno je u toj politici nerazlučivo spleteno s građanskim. U dominantnoj srpskoj politici nacionalno je svedeno na državnost isključivo srpskog entiteta, kazao je Vlaisavljević. Smatra kako je potrebna hrabrost da se govori o neriješenom hrvatskom pitanju, te da su ostala dva (srpsko i bošnjačko pitanje) relativno riješena. -Ona, naime, po Vlaisavljviću, ne izazivaju nedoumice i nisu riskantna kao hrvatsko. prenosi Hrvatski Medijski Servis.
U slučaju da se hrvatsko pitanje postavlja kao nacionalno, onda je to pitanje konstitutivnosti, suverenosti hrvatskog naroda, kolektivnim pravima naroda koji je najmalobrojniji u BiH, koji nije konstitutivan ni u Federaciji, a ni u Republici Srpskoj.
Podjeljeni medijski sustavi
Dr. sc. Zoran Tomić, dr. sc. Ilija Musa i Marijan Primorac, autori analize Ukroćeni mediji (podijeljeni medijski sustavi i mainstream mediji u Bosni i Hercegovini), došli su do zaključka da u BiH postoje tri paralelna medijska sustava. Sva tri utemeljena su na nacionalnoj osnovi i svaki od medijskih sustava proizvodi vijesti za svoju javnost.
Tijekom analize medija, etnocentrizam je naveden kao glavni kriterij za vijesti u bosanskohercegovačkim medijima.
Jedno od predavanja vezano za medije, Homo politicus virtualne stvarnosti dr. sc. Đorđa Obradovića, bavilo se analizom korisničkih objava na web-portalima. „Korisničke objave na mrežnim portalima ne predstavljaju javno mnijenje.“, izneseno je tijekom izlaganja. Uzorak u objavama nije reprezentativan, objave su stavovi virtualnih korisnika, te ne spadaju u javno mnijenje. Obradović je također naveo kako se korisničke objave ni približno ne poklapaju s jezicima koji govore stanovnici države, jer u njima sudjeluju i korisnici iz drugih zemalja bivše Jugoslavije. Iz toga proizlazi da se virtualni identitet ne može povezivati sa zemljopisnim identitetom.
Međunarodna znanstvena konferencija Identiteti – Kulture – Jezici s ovogodišnjom temom Kulturna i identitetska raznolikost BiH – europske perspektive jednoga podijeljenog društva, bila je tematski podijeljena na dva dijela – „Identitet, povijest i kultura“ i „Jezik, mediji i umjetnost“./T. Trajkovski/ HMS/
