UČITELJICA ŽIVOTA

Dokle seže Bosna?

Granice se nisu crtale perom, nego noktom i kopitom, zapisao je Ivan Aralica. Na prostoru višestoljetne osmanlijske okupacije, strane sile su granice crtale u prvom redu u vlastitom interesu.

Piše: Anto Ivić, Hrvatski Medijski Servis

Regionalna različitost, često uvjetovana administrativnom pripadnošću predstavlja bogatstvo. Međutim, granica koja dijeli narod istog identiteta dugoročno opstaje samo ako nije barijera unutar koje je za opstanak presudan hrvački grč umjesto dobronamjernog zagrljaja s drugima.

Šengenska dubinska kontrola

Prije nekoliko godina našao sam se u Vrgorcu u redu pred šalterom za uplate. Dok sam čekao, sleti osa baš na moj vrat i ubode me. Boli, ali ja se junačim i trpim. Ljubazna žena na šalteru mi pruži papir natopljen vodom da ohladim mjesto uboda koje se prilično zacrvenilo, i preporuči da poslije uzmem led u susjednom kafiću.

U šali kažu ljudi oko mene: „Od ovoliko domaćih, ono baš na Hercegovca“. Pa još vele: „Ovo ti je Šengen“. Ja se ne branim pred Dalmatincima, nego dodajem: „Čini mi se da je ovo dubinska kontrola“. Smijeh ne staje, dobacivanja se redaju. Poručiše mi na kraju: „Dođi opet. S pametnim se možeš zafrkavat’, neće se naljutiti.“ A ja, rođeni Bosanac, naviknut na šalu na vlastiti račun, pozdravim se k’o sa svojima, pa prije nego što ću za 10 minuta prijeći u Hercegovinu, odoh prvo u kafić po led.

Gdje završava Hercegovina i počinje Dalmacija

Polje između Imotskog u Hrvatskoj i Gruda u Bosni i Hercegovini je Imotsko-bekijsko polje. Poslije oslobođenja Imotskog, dio polja ostao je pod turskom vlašću (tur. bekija – ostatak). Ponekad Imoćani bekijske susjede Gruđane zovu „Bosancima“. Hercegovcima nije to drago čuti, ali ne haju što ih Šperci (grč. hesperos – zapadnjaci) podbadaju.

U političkom i administrativnom smislu teritorijalni naziv često nadrasta zemljopisni pojam. On vremenom može postajati i manji. Rimska Dalmacija bila je daleko veća od prostora prepoznatljivog po mletačkom utjecaju na istočnom Jadranskom priobalju.

Ime Hercegovine posebno je afirmirano turskom okupacijom i širenjem Hercegovačkog sandžaka. Tada je Makarska bila hercegovačka luka. Turci u Morejskom ratu (1684.–1699.) široki prostor Hercegovine izvan utvrđenih mjesta nisu kontrolirali, o čemu govori njihov „popis sela i zemlje Sandžaka Krka, Klis i Hercegovina oslobođenih od Mletačke republike 1701. godine“. Granica između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva uspostavljena Karlovačkim mirom 1699. pružala se crtom od Knina preko Vrlike, Sinja, Zadvarja i Vrgorca do Gabele. Ti gradovi su dobili toliko zemljišta u polukrugu s turske strane, koliko se može prijeći za sat hoda. Širenjem posjeda, Mlečani šire i ime Dalmacije. Da je mletački interes bio drugačiji i globalni mirovni sporazum zaključen drugačije, najvjerojatnije bi južna predgrađa Mostara administrativno bila granica (osmanske) Bosne i (mletačke) Dalmacije.

Granice 1701. i 1718.

Imotski je od oslobođenja 1718. u Dalmaciji (danas u Hrvatskoj), a Gabela koju su Mlečani svojevoljno napustili dvije godine ranije postala je dio Hercegovine (danas Bosne i Hercegovine).

Prostor Bosne

Najzaslužniji za širenje utjecaja upravitelja „izvorne“ Bosne na okolni prostor bio je ban i kralj Tvrtko Kotromanić. Ali ni on niti itko drugi nije smatrao da se prostor proširenog utjecaja zvao Bosna, jer se osim Bosne, u tituli spominju Donji krajevi, Soli, Hum, Dalmacija itd.

Turska Hrvatska i Turska Dalmacija 1791.Dio zemljovida iz 1792. (Giovanni Maria Casini)

Otomanska Bosna, kako se naziva u franjevačkim izvorima, odnosno administrativno Bosanski sandžak i Bosanski pašaluk, obuhvaćali su prostor širi od geografske Bosne. Bosanska krajina je više Krajina nego Bosna, a u Europi je područje zapadno od Vrbasa pod osmanskom vlašću prepoznavano kao „Turska Hrvatska“.

Područje Slavonije, Hrvatske, Bosne i Srbije uz Savu 1739.

Teritorij današnje Bosne i Hercegovine je naslijedio prostor Socijalističke republike Bosne i Hercegovine čije su granice definirane tek 1956. godine. U administrativnoj Bosni, autohtoni starosjedilački Hrvati Bihaćke krajine identitetski nisu pravi Bosanci. Njih tradicionalno zovu Mađarima, a u naseljima pod Plješivicom, od Hrvatske jednostrano priključenim Bosni i Hercegovini u FNRJ 1946., Hrvati se i danas osjećaju Ličanima./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije

IZRAELSKO MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA:

Hvala vam Dragane Čoviću na vašoj podršci, Izrael će nastaviti štititi svoje građane od terorista

Ministarstva vanjskih poslova Izraela zahvalilo se na podršci predsjedniku HDZ BiH i HNS BiH i zamjeniku predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Dragana Čovića u...