DODIK: Ili demilitarizacija BiH ili Vojska RS

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da bi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se razmatrati predloženo povlačenje suglasnosti Republike na Oružane snage BiH mogla biti zakazana između 8. i 10. prosinca, i da će se u roku od šest mjeseci pokušati naći neki prihvatljiv, novi model na razini BiH – demilitarizacija ili donošenje odluke o vojsci Srpske.

“Tu nikakvih promjena nema i nisam spreman govoriti u ime Schmidta i tako ne očekujem da on govori u moje ime”, rekao je Dodik novinarima, kometirajući navode da ga je netko od regionalnih lidera uspio odgovoriti od priče o povlačenju suglasnosti na Oružane snage BiH.

Dodik ističe da Schmidt želi da se nametne kao visoki predstavnik u BiH, ali to nije.

On je dodao da Schmidt nije nazočio ni jednom sastanku s povjerenikom EU za proširenje Oliverom Varhelyijem, te da nije pristojno komentirati sastanak na kojem nije bio.

Dodik je rekao da će Narodna skupština odrediti termin održavanja te posebne sjednice, te podsjetio da je on predlagač odluke za koju će se i zalagati na toj sjednici, kao i za proglašenje nevaženja nametnutih zakona visokih predstavnika.

“Tu također u roku nekoliko mjeseci moramo vidjeti kako donijeti novu regulativu”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je pokušano pravljenje neke predstave od toga što se u BiH događa, u okviru koje se vidi priča u svjetskim medijima kako treba uvoditi sankcije i mnogo čega drugog.

Dodik je ponovio da se traži dogovor, te da ako nema dogovora, onda u svemu tome mora biti primjena Ustava BiH, kao i da se Republika Srpska ne ponaša protuustavno, niti traži da se ugrozi ono što pripada BiH.

“Činjenica je da je sve što je ustavno pripalo Srpskoj – ugroženo i zato je ovakav naš odgovor”, istakao je Dodik.

S Varhelyijem Inzkovim zakonom

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se na sastanku s europskim povjerenikom za proširenje Oliverom Varhelyijem razgovaralo o modalitetima rješavanja pitanja u vezi s nametnutom odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Dodik je rekao da Varhelyi smatra da je potrebno riješiti pitanja vezano za Inzkovu odluku.

“Ono što sam rekao jeste – povucite tu odluku i sjest ćemo i razgovarat ćemo. Dok se ta odluka ne povuče mislim da nisu stvoreni uvjeti da se razgovara. Vezano za imovinu, isto tako smo dali prijedlog, ali Ustavni sud mora biti riješen, moraju otići stranci iz njega, vlasništvo nad Ustavnim sudom mora pripadati narodima u BiH, a ne strancima”, rekao je Dodik, naglasivši da su to sve pitanja o kojima se sinoć razgovaralo na sastanku u Sarajevu.

Dodik je rekao da Varhelyi ima dosta informacija o stanju u BiH i da je dosta posvećen da se to riješi.

“Kod stranaca postoji uvjerenje da je BiH u najvećoj krizi do sada, što nije točno. BiH je u permanentnoj krizi. Bilo je daleko ozbiljnijih i većih kriza. Zanemaruje se osnovna stvar da BiH ne može naći modus i model svog funkcioniranja na način da to ne bude periodično ili permanentno u stalnom zastoju”, rekao je Dodik novinarima.

Prema njegovim riječima, neki misle da se ovo može lako riješiti, ali postoje problemi kada je u pitanju rad visokog predstavnika i rad Ustavnog suda BiH, a u oba slučaja su ozbiljni problemi, prvi nametnuti zakoni visokog predstavnika koji su promijenili politički sustav u BiH i učinili taj sustav antiustavnim, a drugo je Inzkova odluka kojom je nametnuo određeni zakon.

Podsjetio je na odluke Ustavnog suda BiH koji tvrdi da o imovini, koja je neprikosnoveno dodijeljena entitetima nakon Daytonskog sporazuma i Ustava, treba se odlučivati na razini BiH tako dajući do znanja da je to imovina koja pripada BiH, što nije točno.

Dodik je istaknuo da ovu situaciju može deblokirati to da se riješe ta dva pitanja. “Mi smo predložili da oni koji su nametnuli to i povuku i da nakon toga možemo razgovarati u Parlamentu BiH o eventualno nekim novim zakonskim rješenjima”, rekao je Dodik.

Istaknuo je da su neki ljudi u Haškom sudu individualno presuđeni za zločin koji su oni okarakterizirali kao zločin genocida, ali da nema univerzalne odluke o tome da je to krivica ili da bi moglo biti korišteno u bilo kojim svrhama se kolektivno osudi bilo tko, ocijenivši da je to delikatna stvar koja tako mora biti riješena.

Pitanje imovine, ponovio je, ne može da stoji na stolu, nego je urgentno i, ukoliko se ne riješi, BiH će ostati u zastoju, napomenuvši da je to pitanje već riješeno, ali da su izmislili nakon ugovora i sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije.

Dodik smatra nemogućim da se regionalni ugovor o sukcesiji može nametnuti Dejtonskom sporazumu, pogotovu Ustavu zemlje, te navodi da je jedino trebalo učiniti da se imovina, koja je dodijeljena BiH kroz proces sukcesije, podijeli tako kako je Ustav rekao, a to je da pripada entitetima na čijoj teritoriji se nalazi.

On je podsjetio da je prijedlog vlasti Republike Srpske bio da dva entiteta i Brčko distrikt sačine poseban ugovor o tome i priznaju vlasništvo nad imovinom, koja se nalazi na njihovim teritorijama i da se taj ugovor potvrdi u Parlamentarnoj skupštini.

“Međutim, vidjeli smo da Bakir Izetbegović ima neke ideje, koje su izvanvremenske i nisu sprovodive. Koliko sam ga sinoć razumio, smatra da bi čak i škole, bolnice, domovi zdravlja i sve što ima javni državni karakter trebalo da se rješava na razini BiH, po sistemu da su oni darodavci koji nam daju imovinu”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da je Varhelyi rekao da bi BiH mogla ostati bez investicijske podrške EU ako je političari u BiH ne učine funkcionalnom.

Dodik je rekao da to jeste mogućnost i da Republika Srpska u tom pogledu ima tri projekta, te ponovio da su u pitanju podrška izgradnji auto-puta od Doboja do Modriče, Vukosavlja, željeznička pruga od Šamca do Doboja i treći je projekat put Foča-Šćepan polje.

“Mi smo najzainteresiraniji za auto-put od Doboja do Vukosavlja ali nismo bez alternative. U svakom slučaju, ukoliko ne uspijemo angažirati ta sredstva imamo već alternativne mogućnosti za tako nešto i mi ćemo održati investicijsku aktivnost i na tom planu”, kazao je Dodik.

On smatra da bi bilo dobro da se ta sredstva povuku od EU, ali da to može biti problem ukoliko su ona politički motivirana.

“EU i jeste djelovala na taj način da je svaki plasman ovdje, pa i najmanji, vezivala za neke političke procese i promjene, kako oni to zovu – reforme. Nije to sve Verhelyi rekao na tako izravan način, ali ja sam veoma dobro razumio što to znači”, rekao je Dodik novinarima.

On je napomenuo da Republika Srpska i dalje može živjeti bez puta Foča-Šćepan polje, ali da bi bilo dobro da ga izgradi, te dodao da je to dio europskih koridora i povezivanja između glavnih gradova.

“Ako su oni zainteresirani, mi stojimo na raspolaganju. Malo mi je čudno da mi trebamo izgraditi taj dio puta i da se zadužimo kod europskih bankarskih institucija, stavlja nas u poziciju da razmišljamo što su nam prioriteti, a nama su prioriteti izgradnja auto-puteva”, pojasnio je Dodik.

U Sarajevu je sinoć održan sastanak Varhelyija i šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera s liderima SNSD-a Miloradom Dodikom, HDZ-a BiH Draganom Čovićem i SDA Bakirom Izetbegovićem./Srna/HMS/