Hrvatski Medijski Servis

DIREKTNO: Hrvati u nedjelju, zapravo, nemaju izbora

Opći izbori u Bosni i Hercegovini su u nedjelju, 07. listopada. Hrvati u BiH biraju između pet kandidata za člana Predsjedništva BiH, a dvojica kandidata s najviše šansi za pobjedu su Dragan Čović i Željko Komšić. Osim toga, biraju se i sve druge razine vlasti; državni i entitetski parlamenti te parlamenti županija (kantona).

Hrvati ‘na papiru’ imaju izbor između pet kandidata, no u načelu nemaju izbora uopće, piše hrvatski portal Direktno.hr.

Naime, Dragan Čović kandidat je ispred Hrvatskog narodnog sabora (HNS BiH) koji okuplja najveće stranke s hrvatskim predznakom, a predvodnica im je HDZ BiH.

Čović je de facto jedini kandidat jer ostali kandidati nemaju šanse; Komšića će birati isključivo Bošnjaci jer se njima i obraća, Borišu Falatara će birati dio Hrvata no on općenito ima male šanse i uzda se u dio bošnjačkih glasova, Diana Zelenika ispred bloka koji predvodi HDZ 1990 nema šanse pobijediti Čovića jer je ta stranka četiri godine u opoziciji i osim ‘jedan čovjek stranka’ stranaka iz koalicije nemaju druge ozbiljne partnere.

Zelenika se također uzda u dio bošnjačkih glasova, no ona će izostati zbog gužve na bošnjačkoj sceni i nedovoljne energije da se ti glasovi preusmjere njoj (Komšić i Falatar će ‘otkinuti’ dio glasova u koji se uzda Zelenika). Peti kandidat je propali političar i biznismen Jerko Ivanković Lijanović koji nema ozbiljnije šanse za ulazak u skupštinu neke od županija. Jednostavno je propao, bez novca, bez podrške međunarodnih faktora…

Kada sve zbrojimo i oduzmemo ostaju Komšić i Čović, odnosno, htjeli ne htjeli, Hrvatima ostaje samo Čović jer bi bilo iluzorno očekivati da podrže Komšića.

Kampanja je, kad je u pitanju bošnjačka strana, bila prljava i izvjesno je da će i posljednji sati prije izborne šutnje ostati takvi. Podmetanje, klevete, laži… samo su neke od karakteristika. Na sličnom tragu je i glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj.

“Kampanja za ove izbore u BiH zapravo je do kraja ogolila bošnjački nacionalizam i bosanski unitarizam kao glavne snage koje razaraju BiH. Naime, u bošnjačkoj javnosti se stvorila takva atmosfera da su “izdajnici bošnjačkog naroda” svi oni koji poštivaju načela konstitutivnosti naroda, odnosno izdajnik svatko tko ne oduzima politička prava hrvatskome narodu. Kampanja se vodila tako da se kreirala slika prema kojoj nakon ovih izbora nastupa “građanska država”, što je samo drugi naziv za pretvaranje Hrvata u građane drugog reda i nacionalnu manjinu u vlastitoj domovini”, rekao je Gudelj za Direktno i dodao da je hrvatski korpus u BiH bio nešto mirniji po pitanju kampanje:

“Na hrvatskoj političkoj sceni kampanja je bila prilično umjerena, nije bilo nekih posebnih tenzija, i cijela se priča svela na motiviranje Hrvata da izađu na izbore kako bi tako spriječili bošnjačku političku elitu da dovrši proces pretvaranja entiteta Federacija BiH u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom.”

Gudelj nije optimističan što se tiče postizborne situacije, ali smatra da bi trebalo izaći na izbore:

“Teško je reći što se može očekivati nakon izbora. No, kako god da bude, osnovni problemi će i dalje ostati neriješeni. BiH će ostati međunarodni protektorat, Hrvatima će s negirati politička prava i ponovno će se pokušavati ostvariti unitaristički planovi bošnjačkih elita. Važno je, pak, izaći na izbore i to kako bi Hrvati zadržali svoj politički subjektivitet u BiH. To je zapravo, što se Hrvata tiče, jedini cilj ovih izbora – opstati kao konstitutivan narod u BiH”, rekao je.

Ivan Kraljević s Filozofskog fakulteta u Mostaru smatra da je glavni problem situacije u BiH nakaradan Izborni zakon:

“U Bosni i Hercegovini, samo su dvije stvari permanentne, odnosno konzistentne. To su kriza i procesi u predizbornoj kampanji. Sve se odvija po istom modus operandi kada je riječ o političkim kampanjama kod konstitutivnih naroda. Po ustaljenom načinu djelovanja Bošnjaci sebe predstavljaju kao jedine čuvare i branitelje ovakve Bosne i Hercegovine, Srbi dodatno jačaju svoj srpski entitet, a Hrvati pokušavaju uvjeriti pripadnike svoga naroda, ali i Bošnjake i Srbe, te međunarodnu zajednicu kako je njihov status kao konstitutivnog naroda doveden u pitanje diskriminatornim i nakaradnim izbornim zakonom.”

Kraljević dodaje i da ne čudi to što je politička kampanja prljava:

“Cilj političkih aktera, dakle, nije predočiti program kojim se želi pridobiti potencijalne birače, nego se cijela kampanja svodi na degradiranje i sotoniziranje svojih političkih protivnika. Oličenje ovog potonjeg je Željko Komšić, karikatura velikobošnjačkog nacionalizma, koji na antihrvatskom sentimentu želi uzurpirati poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, rekao je Kraljević HRT-u.

Željko Komšić samo je ilustracija lošeg političkog života Hrvata u BiH. Naime, u njemu je ‘utjelovljeno’ sve ono što Hrvati proživljavaju kad je u pitanju političko zastupanje. Komšić nije osmislio ni preglasavanje ni krađu biračke volje Hrvata. On je samo najbolji praktični primjer kakvu u kakvu konfuznu situaciju mogu biti dovedeni Hrvati.

Ovih dana se povela i jedna rasprava o tomu da Komšić Hrvatima ne odgovara je nije dovoljno ‘velik’ Hrvat, što je netočno. Nije problem u tomu koliki je Komšić Hrvat, nego u tomu što je on politički Bošnjak.

Spomenuti Dom naroda na razini FBiH priča je za sebe. Ustavni sud BiH proglasio je odredbe i dijelove Izbornog zakona neustavnim i diskriminatornim te ih stavio izvan snage, no odluka nije prošla potrebne parlamentarne procedure, stoga ostaje nejasno kako će isti biti popunjen nakon izbora.

Kako god bilo, nakon izbora Bosnu i Hercegovinu čeka kriza, jedino je nejasno kakvi će razmjeri te krize biti. Pobjeda Željka Komšića bi krizu učinila gorom od bilo koje do sada viđene krize./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte