Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) dobila je inicijativu tri zračne luke u vezi s rješavanjem pitanja naknade koja se naplaćuje na osnovu Odluke o visini naknade koju plaća operator zrakoplova po prevezenom putniku i toni prevezenog tereta u odlasku sa zračne luke u BiH.
Inicijativu su uputila tri bh. zračne luke – Tuzla, Banja Luka i Mostar, sa zahtjevom da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage.
– BHDCA je spremna na razgovore i spremna je saslušati sve inicijative, i one su uvijek dobrodošle. Međutim, za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade. Prije nekoliko dana održan je i sastanak s predstavnicima Aerodroma Banja Luka na kojem je dogovoreno da se održi jedan zajednički sveobuhvatni sastanak svih zainteresiranih institucija i organizacija iz BiH na kojem bi se trebalo pronaći rješenje za ovo pitanje – izjavio je za Fenu stručni suradnik za odnose s javnošću BHDCA Aleksandar Lalović.
Kako je dodao, ta naknada je, kroz različite dokumente, preporuka Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) i kao takvu imaju je sve zemlje u okruženju i EU, a propisana je i Zakonom o zrakoplovstvu BiH.
Lalović je napomenuo kako je Bosna i Hercegovina posljednja država u okruženju koja je uvela tu naknadu, 2017. godine uz suglasnost Vijeća ministara BiH i poštujući sve propise, procedure i mišljenje prilikom njenog donošenja.
– Napominjemo da je BHDCA prilikom donošenja te odluke imala i konzultacije s Međunarodnom asocijacijom zračnih prijevoznika (IATA), te da nema nikakvih problema sa zrakoplovnim kompanijama prilikom ispostavljanja faktura. Naglašavamo da sve zrakoplovne kompanije koje prometuju s Aerodroma Sarajevo sve vrijeme uredno izvršavaju svoje obveze prema BHDCA, pa čak i tzv. niskotarifne. Zbog toga sumnjamo da je samo navedena naknada razlog zbog kog su se pojedine ‘niskotarifne’ aviokompanije odlučile za smanjenje broja letova s pojedinih zračnih luka u BiH. Kao što je poznato, politika, odnosno strategija takvih kompanija je neprestano ‘seljenje’ i uspostavljanje novih, a zatvaranje postojećih baza ili stalna promjena ruta, što su uostalom potvrdili iz jedne kompanije, najavljujući reduciranje prometa s tuzlanske zračne luke – dodao je Lalović.
Naveo je kako se BHDCA prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH rukovodila i uspoređivala visinu naknade s naknadama koje imaju države u okruženju, kao i prometom u tim državama, te se naknada koja je propisana u BiH kreće u tim okvirima.
Odluka koja je donesena ove godine i koja je stupila na snagu u srpnju, kako je naveo Lalović, prošla je istu proceduru i uz poštivanje svih propisa, mišljenja i uz suglasnost Vijeća ministara BiH, a razlike u odnosu na Odluku iz 2017. godine su tehničke prirode i odnose se, prije svega, na obvezu operatora zračnih luka u vezi s dostavljanjem izvještaja Direkciji, postupanje Direkcije i drugih institucija u slučaju nedostavljanja izvještaja, te namjenu i odnos utroška prikupljenih sredstava.
– Različite su opcije i rješenja kojim se može premašiti to pitanje i mi ne bismo prejudicirali konačno rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružatelji turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade. Jedno od rješenja može biti i model Hrvatske koja je navedenu naknadu riješila tako što je izvršila kategorizaciju zračne luke, njihovog prometa i obujma prometa i prema tome naplaćuje naknadu – rekao je Lalović.
Sredstva koja se prikupe od ove naknade namijenjena su za, u skladu s ICAO preporukama, adekvatno ispunjavanje nadležnosti BHDCA u oblasti civilnog zrakoplovstva, kako za razvoj i unapređenje civilnog zrakoplovstva kroz angažiranje kvalificiranog i iskusnog zrakoplovno-stručnog kadra, te specijalističko i tehničko osposoblјavanje, tako i za unapređenje sigurnosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanje razine zrakoplovne sigurnosti na međunarodnim zračnim lukama u BiH./HMS/
