Hrvatski Medijski Servis

DEŽURNI KRIVAC ZA SVE TEŠKOĆE: Koliko bolesti štitnjače zapravo utječu na psihu?

Svjetski dan štitnjače obilježen je jučer s ciljem širenja svjesnosti o poremećajima štitnjače i educiranja ljudi o tome što mogu učiniti da očuvaju zdravlje štitne žlijezde.

Kriva vjerovanja i zablude o bolestima štitnjače i dezinformiranja vrlo su česta. Jedna od njih je da postoji epidemija bolesti štitnjače. Razne tegobe pripisuju se poremećaju funkcije štitnjače. Preporučuju se razni preparati i dijete koji su potpuno neučinkoviti, a često i štetni ističe akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču i jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za bolesti štitnjače, piše Zadovoljna.hr.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam, odnosno djeluje kao regulator metabolizma što znači da utječe na rast, razvoj i metabolizam svih organskih sustava. Osobito je važna u fetalnom razvoju za razvoj mozga, odnosno za psihomotorni razvoj djeteta.

Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru.

Dva osnovna poremećaja rada štitnjače su hipertireoza (stanje prekomjernog stvaranja hormona) i hipotireoza (stanje nedovoljnog stvaranja hormona). Bolesti štitnjače češće su kod žene, ali kod muškaraca su teže.

Simptomi bolesti štitnjače slični su u žena i muškaraca. Broj čvorova u štitnjači nekoliko puta je češći u žena, ali učestalost karcinoma nije tolika česta, što znači da pojava čvora u štitnjači muškaraca ima veći rizik malignosti nego u žena.

U populaciji postoji oko do 2 posto osoba s hipertireozom, dok se postotak bolesti s hipotireozom uključujući supkliničku (blagi oblik hipotireoze) kreće do 10 posto.

Sve bolesti štitnjače su češće u žena, četiri do šest puta. Svaka deseta žena iznad 50 godina ima blagi oblik hipotireoze. Hipertireoza (pojačan rad štitnjače) je češća u osoba od 20 do 50 godina i 10 puta je češća u žena. Hipotireoza je češća u starijih osoba, isto tako u žena.

Preko 50 posto odraslih osoba u toku života razvije čvor u štitnjači, ali je funkcija žlijezde normalna i takve osobe nemaju nikakvih problema, ali se razne tegobe također često pripisuju štitnjači.

Preventivno određivanje funkcije štitnjače preporuča se u svih trudnica i žena iznad 50 godina, govori akademik Kusić.

Budući da hormoni štitnjače reguliraju metabolizam svih organa, u nekih bolesnika, povećano ili smanjeno izlučivanje hormona može utjecati na psihičko stanje, s tim da hipotireoza kod novorođenčeta može dovesti do nepovratne duševne i fizičke retardacije, ako se liječenje ne započne dovoljno rano. Međutim, ti su slučajevi vrlo rijetki, napominje akademik Kusić, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Poliklinike Aviva.

U hipotireozi često se javljaju pospanost, usporenost, suprimirana emotivnost, gubitak svježeg pamćenja, smanjen opseg pažnje, usporeno vrijeme reakcije, depresija (posebno u sredovječnih žena u postmenopauzi), umor, letargija, osjetljivost na hladnoću, opstipacija, usporenje intelektualnih aktivnosti.

Sindrom “umorne domaćice”

U hipertireozi česte su pojačana nervoza, razdražljivost, emocionalna labilnost, umor, nesanica, pojačano znojenje, sklonost plaču, nepodnošljivost topline, lupanje srca, a u najtežim slučajevima manično-depresivni sindrom ili paranoidne reakcije.

Kod supkliničkih oblika hipotireoze simptomi su nespecifični i nepouzdani – često se slučajno otkriju, a bolesnici se kasnije javljaju liječniku. Poznat je sindrom umorne domaćice. Često se simptomi hipotireoze razvijaju podmuklo pa se pogrešno pripišu starenju.

Ipak, poremećaj u radu štitnjače vrlo je rijetko uzrok tjeskobe i napadaja panike, jer se gotovo svi bolesnici adekvatno liječe, govori akademik Kusić te napominje kako se štitnjača često navodi kao dežurni krivac za sve tegobe.

Testovi određivanja hormona štitnjače (odnosno tireotropina) vrlo su efikasni, jeftini i vrlo brzo mogu otkloniti svaku sumnju da se radi o poremećaju u funkciji štitnjače.

Ogromna većina bolesnika ima strumu (gušu), tj. povećanu štitnjaču najčešće sa čvorovima, čija je funkcija normalna. Često se razni simptomi pogrešno pripisuje poremećaju funkcije štitnjače.

Isto tako, u adekvatnom liječenju bolesnici nemaju simptome, pogotovo oni s hipotireozom, jer je nadomjesna terapija hormonima štitnjače gotovo idealna.

Takvi bolesnici nemaju nikakvih poteškoća, a žene mogu rađati, kaže akademik Kusić i dodaje da se za pravilan rad štitnjače zapravo ne preporuča nikakva promjena životnih navika (promjena prehrane i slično) budući da je jodiranjem soli u Hrvatskoj osigurano dovoljno dobivanje joda koji je bitan za proizvodnju hormona štitnjače.

Zakon o jodiranju soli 1996. godine doveo je do eliminacije gušavosti i drugih poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju, što je od neprocjenjivog značenja za svaku populaciju.

Time se Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile ovaj važan javnozdravstveni problem.

Nikako se ne preporuča uzimanje raznih preparata (poglavito s jodom) koji se u javnosti često reklamiraju, zaključuje akademik Zvonko Kusić./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte