U organizaciji Matice hrvatske Mostar i HKD Napredak, Glavna podružnica Mostar, u sklopu Mostarskoga proljeća 2019. – XXI. dana Matice hrvatske večeras je u Maloj dvorani HKD Kosača, održana promocija knjige dr. Ive Pilara „Južnoslavensko pitanje i svjetski rat“, javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa.
U promociji su sudjelovali prof. dr. sc. Miroslav Palameta, bivši predsjednik HKD Napredak, Glavne podružnice Mostar, akademik Josip Muselimović, počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar te prof. Ivan Vrljić tajnik HKD Napredak, Glavne podružnice Mostar.
Prvi predstavljač bio je akademik Josip Muselimović koji je istaknuo da Pilara treba čitati ponajviše iz razloga što je tematika njegovog djela „Južnoslavensko pitanje i svjetski rat“ vrlo aktualna i danas.
Akademik je napravio presjek vremena prije drugog svjetskog rata kako bi prikazao kontekst u kojem je knjiga nastala. Ističe značaj odvjetnika u tadašnjim društveno-političkom kontekstu, i sam Pilar bio je odvjetnik. Naime, odvjetnici su bili na meti državnog aparata jer su kritički promišljali o različitim društveno-političkim događanjima te su bili nositelji prosvjetiteljske ideje pa tako i u Mostaru. Muselimović podvlači da bi svako tko se bavi politikom trebao pročitati Pilara.
Prof. Dr. Miroslav Palameta ističe da su djela Ive Pilara iznimno vrijedna. „Knjiga Južnoslavensko pitanje i svjetski rat objavljena je u Beču 1918. godine na njemačkom jeziku, a hrvatski je prevedena 1943. godine. To je do sada najcjelovitija geopolitička knjiga koja predstavlja raščlambu velikosrpske ideje i imperije. Knjiga svojim većim dijelom izgleda kao da je pisana danas“, rekao je prof. Palameta.
Prof. Palameta navodi da se Ivo Pilar istaknuo i pri osnivanju Hrvatske narodne zajednice u BiH 1910. godine. „Bosnu i Hercegovinu smatrao je hrvatskom zemljom, a rješenje hrvatskog pitanja vidio je u federalizaciji Habsburške Monarhije. Protivio se ujedinjenju južnoslavenskih zemalja“ pojašnjava prof. Palameta.
Miroslav Palameta, koji je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu trajnom zvanju, sumirao je Pilarovo geopolitičko učenje kroz genezu velikosrpskih pretenzija na ostale slavenske zemlje, a u prvom redu na Hrvate i Bugare. Pilar smatra da je rascjepkanost hrvatskih zemalja kroz povijest imala trajne i negativne posljedice na hrvatski narod.
„Jezgra južnoslavenskog pitanja je svesrpstvo koje se pogrešno naziva velikosrpstvom, a cilj mu je uništiti Hrvate i Bugare. Pansrpstvo ideju crpi iz simbioze crkve i države kroz pravoslavnu tradiciju. Pilar rješenje južnoslavenskog pitanja unutar Habsburške Monarhije vidi trijadnom modelu gdje bi uz austrijsku i ugarsku cjelinu treća bila ona slavenska“ sažeo je Palameta Pilarovo učenje.
Prof. Vrljić govorio je o elementima zajedničkog nasljeđa južnoslavenskih naroda koja se održala do danas. Naglašava da, prema Pilaru, mnoge zajedničke crte svih naroda na ovim područjima proizilaze iz staroslavenskog nasljeđa. Navodi primjer tradicije unošenje badnjaka kod Hrvata i Srba koji je zajednički iako nije dio izvorne kršćanske već slavenske tradicije. Pojašnjava i sintagmu „do zla boga“ kojoj izvorište nije u kršćanstvu već u bogumilskom učenju koje poima boga dobra i boga zla.
Na koncu predstavljanja knjige „Južnoslavensko pitanje i svjetski rat“ prisutnima se obratio i Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak, Glavna podružnica Mostar koji se uime organizatora ispričao zbog opravdanog odsustva najavljenog predstavljača dr. sc. Nediljka Matića, predsjednika udruge Hrvatsko zajedništvo. Landeka je pojasnio da su zajedno sa dr. Matićem u Mostar trebale stići i Pilarove knjige. Knjiga „Južnoslavensko pitanje i svjetski rat“ naći će se u prodaji za nekoliko dana u prostorijama HKD Napredak, Glavna podružnica Mostar, pojasnio je Landeka./B. Galić/HMS/
Ako je u Bosni pokrenuta tkz Hrvatizacija jer se katolici nisu ponaosob zvali Hrvati iako su nosili hrvatska imena odnosno imena hrvatskih banova i kraljeva pa tako je u Hrvata od pamtivijeka zastupljeno ime Tomislav, Krešimir ili Krešo, Domagoj itd. Naime, Bosna i jest bila zasebna kraljevina odmetnutih hrvatskih banova od Ugarske pa tako prvi ban Borić, pa Kotromanić uspostavljaju svoju vlast i teritorij, a potom i kraljevstvo (Kotromanići). Fenomen nacionalne svijesti gubio se u svim narodima pa tako su Srbi sebe jedno vrijeme nazivali Racima po Raškoj tako da se taj argument ne može uzeti kao presudni već se narod poput primjera Gradičanskih Hrvata ili Bunjevaca održava u tradiciji, običajima, folkloru, jeziku,imenima itd. Kraljevima i Banovima ili kneževima je bilo važnije imati prefiks u nazivu pa tako imamo hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, srpski kralj Dušan, bosanskohrvatski ban Hrvoje Vukčić Hrvatinić itd
“Lako vam je danas govorit moj gospodine! Ali da ste vi samo prije 20 godina dosli tamo u Vinkovce, pa da ste rekli da ste Hrvat, i da su oni ljudi tamo Hrvati – vi biste sretni bili kad bi vam se sav svijet smijao, jer biste lako bili dobili i batina.
Ali nije tako bilo samo među gospodom, nego još više među seljacima: i to su bili “Raci“ i “Šokci“- a Hrvatima kakovim ni traga….!“…../Antun Radić, “Dom“ 10.11.1904. //
Katolici u Bosni ne znaju sta znaci rijec Hrvat a kamoli da se osjecaju pripadnicima tog naroda – fra Ivan Frano Jukic 1850. je samo od jedan od interesantih zapisa a ima ih na mnostvo.
Fra Grga Martić jedna od najistaknutijih ličnosti iz redova bosanskih franjevaca u XIX veku, pesnik, prevodilac i politički radnik,..donosi nam i podatke vazane za odnos pravoslavaca i rimokatolika u Hercegovini za koje kaže da govore istim jezikom. On je napisao 1842. godine da zbog mržnje pravoslavni i katolici u Hercegovini neće ni da ručaju za istim stolom, I ako su narod jednog „našeg srbskog jezika“ Proces Hrvatizacije- katolika u BiH, koji je pokrenut projektom velikohrvatske drzave, je uradjen 1900 god