U zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke u Širokom Brijegu danas je održan sastanak predsjednika Vlade ŽZH Zdenka Ćosića i predsjednika Skupštine ŽZH Ivana Jelčića sa šefom izaslanstva EU u BiH i specijalnim predstavnikom EU u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom. On je danas prvi put službeno posjetio institucije ŽZH, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Ovaj prvi Wigemarkov službeni posjet Vladi ŽZH događa se u sklopu posjeta samo onim administrativnim jedinicama u BiH koje su nakon listopadskih izbora formirali vlast.
„Ovo je prva službena posjeta i susret s predstavnicima ŽZH. Ovo radimo u sklopu susreta koje imamo s predstavnicima novoizabranih vlada na razini županija, ali i na drugim razinama. Kroz ove susrete želimo sastati gdje se županije nalaze u procesu europskih integracija i s kojim se problemima susreću“, rekao je Wigemark.
ŽZH napredna, ali postoje problemi
Wigemark je novinarima kazao da je sa predstavnicima županijske vlasti razgovarao i o objavljenom mišljenju Europske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU.
„Naravno, razgovarali smo i o nedavno objavljenom mišljenju EK o zahtjevu za članstvo BiH u EU i što to znači za ŽZH. Ova županija napredna je u različitim oblastima, međutim ima svoje probleme, pogotovo kada je riječ o infrastrukturnim projektima. Razgovarali smo o komunalnoj infrastrukturi te implementaciji mehanizma koordinacije, pogotovo kada je riječ o poštivanju određenih rokova“, istaknuo je Wigemark.
Wigemark je također napomenuo da se prije 4 godine nije moglo zamisliti da će postojati mehanizam koordinacije. –Mehanizam koordinacije pokazao je da djeluje i funkcionira, ali ga treba dodatno unaprjeđivati, rekao je Wigemark.
Uskladiti zakonodavstvo sa EU propisima
Specijalni predstavnik u EU kazao je da se na sastanku razgovaralo i o potrebi usklađivanja zakonodavstva na svim razinama u BiH s pravnom stečevinom EU.
„Govorili smo o potrebi usklađivanja zakonodavstva i propisa, a jedan od primjera je javna uprava. Vi u BiH imate 7 sustava javne uprave. S aspekta članstva u EU ti sustavi jednostavno nisu održivi. Da bi BiH postala članica EU jako puno ćete morati uraditi na usklađivanju propisa s pravnom stečevinom EU što je jedan od temelja“, rekao je Wigemark.
Šef izaslanstva EU u BiH kazao je da je ŽZH poznata po svojim dinamičnim gospodarskim aktivnostima, ali i da je potrebno provoditi socioekonomske reforme paralelno uz proces EU integracija.
Mehanizam koordinacije važan
Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ŽZH kazao je novinarima da županije u mehanizmu koordinacije imaju vrlo važnu ulogu.
„Sve ono što je u našoj nadležnosti mi se trudimo pratiti i zadovoljiti te usklađivati s pravnom stečevinom EU.Radimo ono što se zahtjeva iz mišljenja EK o aplikaciji za članstvo BiH u EU. Mi čak nismo ni čekali mišljenje EK nego smo se već prije pripremili. Osnovali smo Ured Vlade ŽZH za europske integracija, imamo sva koordinacijska tijela, programe i odluke tako da smo možda u tom procesu otišli najdalje. Nije to nešto čime se treba hvaliti jer je to standard koji bi svi u BiH trebali poštivati ako iskreno misle kada govore da je BiH mjesto u EU”, rekao je Ćosić.
Reformirati obrazovanje i javnu upravu
Odgovarajući na pitanje novinara što će ŽZH konkretno učiniti u sljedećem razdoblju kako bi se učinkovito radilo na europskim integracijama Ćosić je kazao da je ključno reformirati obrazovanje i javnu upravu.
-Imamo obavezu uskladiti zakonodavstvo, veleposlanik Wigemark je spomenuo reformu uprave te je važno reformirati obrazovanje. Po analizama se vidi da je naš sustav obrazovanja u određenom raskoraku sa potrebama tržišta rada što dovodi do problema zapošljavanja mladih te trenda iseljavanja, istaknuo je predsjednik Vlade ŽZH.
Ćosić je napomenuo da ŽZH već radi na obrazovnoj reformi te je cilj rasteretiti poduzetnike
„Nedavno smo imali razgovore sa udruženjima poduzetnika gdje su oni naglasili da postoji nekoliko parafiskalnih nameta koji ih opterećuju te ćemo, onoliko koliko ima prostora, ići na smanjivanje ili ukidanje tih obaveza kako bi se to povoljno reflektiralo na život u ŽZH”, napominje Ćosić.
Uskoro dogovor oko Vijeća ministara
Odgovarajući na pitanje novinara HMS-a Ćosić je kazao da formiranje vlasti na razini BiH ovoga puta nije bila tema razgovora sa Wigemarkom.
„Nema izravnih refleksija na naš život to neformiranje vlasti na tim razinama: Zbog toga se možda više osjeti nedostatak koordinacije na razini više županija. Što se tiče ŽZH mi se ponašamo kao da ta vlada postoji, kao što i postoji i državna i federalna vlada. Te vlade sigurno imaju određenih poteškoća, jer kad se ljudi osjećaju kao tehničke osobe sigurno daju manji doprinos i imaju manji interes. Mislim da ćemo u skorije vrijeme imati dogovor oko Vijeća ministara i konstituiranu vlast na razini BiH“, rekao je Ćosić./B. Galić/HMS/
