Hrvatski Medijski Servis

ČITLUK: Održan Prvi sajam ćuptera

Društvo ANTE Tepčići – Čitluk sinoć je održalo 1. sajam ćuptera. Sajam ćuptera – tradicionalne slastice od mošta karakteristične za broćanski kraj, organizatori su pripremili kako bi doprinijeli očuvanju tradicije, a sajam je imao edukativni, izložbeni, degustatorski i prodajni karakter.

Sinoćnji program započeo je misom zahvalnicom za ovogodišnji urod u crkvi na Tepčićima, nakon čega su se izlagači, posjetitelji i domaćini sajma okupili u Dobrom Selu, gdje je sajam otvoren i gdje je održan prigodni program, piše Brotnjo.info

Mario Doko, predsjednik društva ANTE Tepčići – Čitluk, pozdravivši sve posjetitelje i zahvalivši izlagačima na sudjelovanju kazao je kako su svi proizvođači ćuptera iz Brotnja, ali i šire mogli sudjelovati na sajmu.

– Želja nam je da ćupter ne padne u zaborav. Iskoristit ćemo ovu večer da mali i veliki proizvođači, ali i oni koji se tek spremaju na proizvodnju, razmjene iskustva i da podjele recepte te da ostave nešto u naslijeđe za našu mlađu populaciju – kazao je Mario Doko.

O autohtonoj broćanskoj slastici na prvom sajmu ćuptera govorili su Spomenka Brkić, inženjer agronomije, vrsna poznavateljica vina i izvršna direktorica Vinarije Čitluk, te prof. dr. sc. Jure Beljo.

Gospođa Brkić kratko se osvrnula na uzgoj vinove loze te na proizvodnju vina u broćanskom kraju, no i na spravljanje ćuptera.

– Ovo je događaj naše slastice, naše Hercegovine, odnosno našega Brotnja jer se ova slastica, u ovakvom obliku, zadržala u Brotnju – Čitluku i okolici, i vrlo je bitno da se ta tradicija nije izgubila… Mnogi dijelovi naše tradicije su zanemareni, ali ćupter je ostao i nadam se će ostati i poslije nas. Mislim da bi Brotnjo trebalo zaštititi ovu posebnu slasticu i napraviti brend od ćuptera – kazala je gospođa Brkić.

O posebnosti i potrebi zaštite autohtonosti ćuptera također je govorio i prof. dr. sc. Jure Beljo. Autor zapaženog članka posvećenog ćupteru objavljenog u brošuri ovogodišnjih Dana berba grožđa osvrnuo se na činjenicu da se ćupter u prošlosti proizvodio na mnogim mjestima, ali da se sačuvao samo u broćanskom kraju i otkrio što ga je motiviralo da napiše članak posvećen ćupteru.

– Neobično mi je drago što sam nazočan ovom događaju. Napisao sam ovaj članak najviše potaknut uspomenama iz svoga djetinjstva – kazao je prof. dr. sc. Jure Beljo uz napomenu da je u vrijeme njegovog djetinjstva bio poseban događaj kada bi se na božićnoj trpezi našao ćupter, te dodao: Posebno bi mi bio drago kada bi se ovaj naš ćupter zaštitio kao autohtoni proizvod, ne samo Brotnja, nego i Hercegovine.

Sajam ćuptera posjetili su mnogi ljubitelji ove slastice, kojima se predstavilo nekoliko proizvođača ćuptera. Dio proizvođača imao je svoj prodajni kutak, a dio proizvođača i vrijednih domaćica svoj je ćupter posjetiteljima ponudio na degustaciju. Dio proizvođača ćuptera tek je na početku, no u proizvodnji ćuptera postoje i oni koji su već napravili velike i značajne iskorake u proizvodnji ćuptera.

Najbolji primjer ovakvog proizvođača je Antonio Šain i njegova supruga Zrinka, koji je na Sajmu ćuptera podijelio svoja iskustva u spravljanju ove slastice i plasmanu ćuptera na tržište. Također, Antonio je kazao kako se u posljednje vrijeme puno priča o ćupteru i da su već održani inicijalni sastanci na temu zaštite ćuptera kao kulturnog nematerijalnog dobra BiH.

Nakon što su spomenuti govornici dali svoj doprinos sajmu, prvi sajam ćuptera otvorio je fra Mile Vlašić, a potom je uslijedio prigodni program u kojemu je nastupio pjevački zbor Društva ANTE Tepčići – Čitluk, a uz lijepu pjesmu, ugodne razgovore i bogatu trpezu posjetitelji su u nastavku večeri uživali u sajmu ćuptera.


/HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte