I sama pogođena novim sojem koronavirusa SARS-CoV-2, Velika Britanija zatvorila je svoje aerodrome i za putnike iz Južne Amerike i Portugala. Razlog – snažan porast novozaraženih u toj zemlji, za koji se smatra da je uzrokovan upravo pojavom brazilskog soja nazvanog P.1, piše Večernji list.
Tako je ovaj soj nazvao Nuno Faria, virolog na Imperial College of London, nakon što je sekvenciranjem utvrdio da je 13 od 31 uzorka virusa iz Manausa pripadalo novom soju, koji je nazvao P.1. Ta brzošireća mutacija izazvala je paniku u Portugalu, u kojemu se, prema svemu sudeći, pojavio brazilski soj, a prometne veze s Brazilom vrlo su intenzivne. Otprije je poznato da je brzošireći soj novog koronavirusa prepoznat i u Velikoj Britaniji, B.1.1.7 te Južnoj Africi 501Y.V2.
Mi smo, zasad, izbjegli neki od tih “brzih” sojeva, međutim, prisutnost je britanskog soja potvrđena, recimo, u Mađarskoj, dakle pred našim pragom. I prof. dr. sc. Alemka Markotić to je potvrdila na konferenciji za novinare u ponedjeljak, navodeći da je zbog takvih sojeva i dalje potreban oprez. Prije tjedan dana Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da se britanski soj pojavio u 50 zemalja, a južnoafrička u 20
Strah od razbuktavanja
– Porast novozaraženih u mnogim zemljama ne čudi. Očigledno je da nisu imale adekvatne protuepidemijske mjere ili se one nisu dosljedno provodile. Vidimo kako je u našoj zemlji broj novozaraženih drastično pao nakon ograničavanja okupljanja po ugostiteljskim objektima i naročito zbog zatvaranja školskog sustava. No, po tome možemo znati da će se epidemija ponovno razbuktati ako odustanemo od tih mjera. Ipak, mjere ćemo morati ublažavati jer ne smijemo zaustaviti školstvo, ugostiteljstvo i turizam dulje vrijeme. Epidemija će tada krenuti uzlazno pa je treba kontrolirati tako da se ne uđe u prezasićenje zdravstva kao što se dogodilo u studenom i prosincu. Dodatni problem može biti u prodoru novih mutiranih sojeva virusa u našu populaciju jer se puno brže šire – kaže imunolog Zlatko Trobonjača, nastavljajući da imunost koju su razvili rekonvalescenti i cijepljeni pokriva za sada i ove mutirane viruse.
– Držim da nije vjerojatno, barem ne u kraćem razdoblju od godinu do dvije, da će nastati takva mutacija SARS-CoV-2 virusa, koja će izbjegavati imunosti razvijenoj protiv izvornog soja. No, ako se to i dogodi, tehnika proizvodnje novog cjepiva omogućava brzu prilagodbu koja se odnosi na promjenu genetske upute u cjepivu koja bi se tada kodirala za novi, mutirani virus. To znači da virusne mutacije, barem kako sada stvari stoje, mogu donijeti probleme u epidemiološkom, ali ne i u imunosnom aspektu ili aspektu cijepljenja protiv ove epidemije – rekao je dr. Trobonjača.
Prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta u Rijeci također kaže da bi brzi sojevi mogli potaknuti novi rast zaraženih u nas.
Mjere i dalje nužne
– Pojava B.1.1.7 ili neke druge brzošireće varijante virusa mogla bi ponovno razbuktati epidemiju kod nas, pogotovo u ovom razdoblju kada imamo još dobar dio populacije koji je osjetljiv na virus, oko 80 do 85 posto. Epidemiološke mjere imaju učinak pa je poboljšana situacija s epidemijom i treba izdržati dok se ne cijepi najveći dio ugrožene populacije, dakle starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika. Mislim da nam za to treba još mjesec i pol do dva, uzimajući u obzir da će uskoro (29. siječnja) biti odobreno cjepivo AstraZenece, dinamiku cijepljenja i vrijeme potrebno da se postigne imunost kod cijepljenih (oko mjesec dana). Moramo imati na umu da je jedna od brzoširećih varijanti virusa detektirana u Mađarskoj, a i da mi ne možemo biti sigurni da nije već i kod nas. Kad bismo drastično smanjili epidemiološke mjere i ako se navedena varijanta virusa pojavi kod nas, onda bi nam se vrlo lako mogao dogoditi novi val epidemije. Naime, spomenuta varijanta virusa širi se oko 70 posto brže, odnosno 70 posto je infektivnija od “osnovne” varijante virusa, što bi značilo veći broj inficiranih, a time i veći broj s komplikacijama. Pridržavanje strogih epidemioloških mjera još je neophodno da bismo zadržali sadašnju relativno povoljnu situaciju i izašli iz epidemije sa što manjim posljedicama – objasnio je dr. Polić. /HMS/
