NAJPOZNATIJI GEOPOLITIČKI YOUTUBE KANAL

CASPIAN RAPORTS: Korak po korak, Bosna se raspada

Korak po korak, Bosna se raspada na račun nepromišljenog političkog pokusa, bosansko-srpski zakonodavci planiraju napustiti državne institucije i oformiti vlastito sudstvo, planiraju imati vlastiti porez i vojsku za autonomnu Republiku Srpsku piše u svojoj analizu najpoznatiji geopolitički Youtube kanal Caspian Reports. Caspian reports u analizi se na nekoliko mjesta oslanja na činjenično netočne tvrdnje, kao što je ona kako su se Srbi i Hrvati udružili da etnički očiste Bošnjake. Zanemarije se i činjenica kako bošnjačka politika uskarćauje pravo Hrvatima da biraju svoje predstavnike u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, a umjesto nje navodi se kako Hrvati žele osnovati svoj entitet, piše Hrvatski Medijski Servis, koji donosi video analizu Caspiana Reportsa bez uredničkih intervenicija.

Dužnosnici u Sarajevu kažu da je to korak prema otcijepljenju i da bosansko-srpski dužnosnici namjerno pokušavaju razoriti državu tako da mogu imati legalno pravo na otcijepljenje u budućnosti. Rusija i Srbija su izrazili podršku za bosanske Srbe, dok su predstavnici SAD i EU ravnodušni prema situaciji.

Za to vrijeme bošnjački predstavnici pozivaju Tursku da prekine šutnju i izjasni se u korist Bošnjaka. Ako se ništa ne učini po pitanju separatističkih težnji, u Bosni će moguće doći do novog sukoba. Zašto se ovo događa i kako smo došli do ove točke?

Bosna i Hercegovina sadrži nekoliko etno-religijskih skupina, od koje su tri najveće Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Kroz povijest, Bošnjaci, odnosno muslimani su se teško snalazili između katoličke Hrvatske i pravoslavne Srbije. Ovo traganje za državnošću pretvorilo se u borbu za opstanak 1992. kad je multietnička BiH proglasila neovisnost. U ranoj fazi konflikta, bošnjaci i bosanski Hrvati su se borili protiv bosanskih Srba i srpske JNA, ali su se nakon nekog vremena odnosi između Hrvata i Bošnjaka značajno pogoršali, i nastao je sukob unutar sukoba.

Zločine su činile sve strane, ali su Bošnjaci pretrpili najviše nasilja. 1993. službeni predstavnici Beograda i Zagreba su se sastali sa srpskim i hrvatskim paravojnim jedinicama u pokušaju da etnički očiste područja na kojima su živjeli muslimani kako bi ta područja mogli pripojiti Hrvatskoj i Srbiji.
Više od 100 tisuća ljudi je pobijeno, a skoro 2 milijuna je protjerano, što je bio najveći istup nasilja u Europi nakon 2. svjetskog rata. Naposljetku, zahvaljujući američkoj diplomaciji i NATO bombardiranju, savez između Bošnjaka i Hrvata je obnovljen, a srpska vojska je zaustavljena.

Mirovni sporazum je potpisan u Daytonu 1995., i uspostavljen je zamršen politički sustav. Na primjer, sporazum je podijelio Bosnu na 2 entiteta, Republika Srpska koja je bila dominantno srpska i Federacija BiH koja je bila dominantno bošnjačka.

Na federalnoj razini, Bošnjaci, Srbi i Hrvati su dijelili vlast kroz rotirajuću vladu. Održavanje ove “kule od karata” je bio primarni cilj Sarajeva, i to se pokazalo kao nimalo lak zadatak. Kao posljedica konflikta, Bosna je bila u tako lošem stanju da je bilo nemoguće postaviti funkcionalnu vladu.

Zakonodavci u Sarajevu su imali malo autoriteta na ruralnim područjima, tako je Daytonski mirovni sporazum stvorio pravnu osnovu za međunarodnu fakturu, većinski iz Europe da upravlja Bosnom i Hercegovinom. Ured Visokog predstavnika je dobio legalno pravo da nameće pravila i kreira institucije da zaobiđe društveno-političke prepreke oko kojih se tri naroda ne mogu složiti. Zadnjih 26 godina, ured Visokog predstavnika se usmjerio na infrastrukturu, rekonstrukciju i kreiranje zajedničkih institucija poput vojnih, sudskih i oporezivačkih. Oko 130 zakona je izglasano kroz desetljeća, koji su pomogli Bosni da bolje funkcionira. Uz to, stabiliranje Bosne je doprinjelo normalnom stanju na prostorima bivše Jugoslavije.

2006., okolnosti su se promjenile kad su se Amerikanci povukli iz dnevne politike BiH. Iz Europske Unije je izostala reakcija i nastao je vakuum moći unutar BiH, te je lokalni nacionalizam i populizam opet oživljen. Milorad Dodik, predstavnik srpske strane je prvi iskorisito povlačenje Amerikanaca i počeo odbijati Ured Visokog predstavnika i sav instucionalni rad postignut od 1995.

Dodik slijedi takvu, nacionalističku agendu od 2006. Sada želi otići korak dalje. U listopadu 2021., Dodik je najavio da će se Republika Srpska povući iz bosanske vojske, sudske i porezne administracije, što su tri instuticije koje sačinjavaju bosansku državnost..

Bosna se suočava sa najvećom egzistencijalnom krizom od završetka rata. Ako Dodik povuče srpske snage iz bosanske vojske i kreira vlastitu, srpsku vojsku, nacionalna vojska bi bila podijeljena na dva dijela, i mogućnost konflikta bi postala stvarna. Dodik računa na to da je svijet zaokupiran i da će ikakva značajna internacionalna reakcija izostati, i možda je i u pravu.

I ovo nije samo politička retorika. Kreirajući vlastitu vojsku Dodik želi narušiti federalnu vladu i izazvati neuspjeh BiH tako da može imati povoda za otcijepljenje. Ova retorika je izazvala strah od novog konflikta.

Očigledno, Dodik ne radi ovo sam. Ima snažnu potporu iz Rusije i Srbije. Iako je prošli mjesec negirao mogućnost novog konflikta, zaprijetio je natjerati bosansku vojsku da se povuče s teritorija Republike Srpske kad se oformi bosansko-srpska vojska, i u slučaju da se NATO odluči umiješati, Dodik bi pozvao svoje prijatelje za pomoć, što je ne tako suptilna referenca na Rusiju i Srbiju.

Što je još više zabrinjavajuće, nakon njegove najave u listopadu, bosansko-srpske policijske snage su održale vježbu sa specijalnim postrojbama, oklopnim vozilima i helikopterima nedaleko od Sarajeva, na planini Jahorina, što je simbolično, jer su za vrijeme bosanskog rata Srbi gađali grad s te točke, ubijajući tisuće civila.

Ali, iako je lako Dodika odbaciti kao radikalnog separatistu, stvarnost je kompliciranija. Tehnički govoreći, u pravu je kad kaže da Ured Visokog predstavnika nije konstitutivan. Njegova misija nikad nije trebala biti trajna. Republika Srpska je trebala biti autonomija s funkcionalnim parlamentom, ali je njen autoritet često puta narušen od strane visokog predstavnika. Tako da, iako Dodik tehnički nije separatist, želi se riješiti statusa quo.

Promatrajući krizu sa strane, glavna bosansko-hrvatska stranka, koja ima savez s Dodikovom strankom, želi kreirati treći autonomni entitet kojim bi upravljali Hrvati. Ovo je zadnje što Bosni i Hercegovini treba, više autonomnih entiteta, i sve ovo podsjeća Sarajevo na 90-te kad su se srpski i hrvatski lideri urotili da etnički očiste i podjele Bosnu.

U svakom slučaju, bošnjačke stranke su jedina obrana državnih institucija. Međutim, bošnjačke protumjere, da nacionalističke ideje odagnaju s vlastitim nacionalističkim idejama, samo proširuje animozitet. Bošnjaci su nenamjerno zatvorili krug koji uništava državu koju pokušavaju zaštititi.
Bošnjački zakonodavci imaju sve za izgubiti s takvom, fanatičnom konfrontacijskom politikom. I dok su u prošlosti bošnjaci mogli računati na Washington i Bruxelless da ih spase, ta obaveza više ne postoji. Zapadnjačka diplomacija je prezauzeta vlastitim problemima poput Covida, ekonomije i geopolitičkih sukoba./Prijevod: G. Š./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije

NOVI SPOR

Rusija naredila američkim diplomatima da napuste zemlju

Rusko ministarstvo vanjskih poslova naredilo je osoblju američkog veleposlanstva u Moskvi da napuste tu zemlju do 31. siječnja iduće godine, javila je u srijedu...