Ministar pravde BiH Davor Bunoza rekao je Srni da još nema potvrdu da je usuglašen tekst nacrta zakona o sudovima u BiH koji je razmatran na prošloj sjednici Vijerća ministara, a trebao bi biti tema i na narednoj sjednici, zakazanoj za četvrtak, 7. rujna.
“Mi smo pokušavali riješiti neka sporna pitanja i do danas to nismo riješili, ne znam hoće li se sutra nešto promijeniti, ali smatram da je ovo kvalitetan zakon koji je usklađen s mišljenjima Venecijanske komisije i nadam se da će što prije biti usvojen na sjednici Vijeća ministara”, rekao je Bunoza.
Odgovarajući na pitanje jesu li otklonjene nedoumice o tome mogu li sudci na suđenjima nositi neka vjerska obilježja poput marame na glavi, što je jedno od obilježja Bošnjakinja muslimanki, te je li prihvaćen zahtjev iz Republike Srpske da sjedište drugostupanjskog Suda BiH bude u Banja Luci, Bunoza je rekao da bi se nošenje vjerskih obilježja trebalo rješavati podzakonskim aktima.
“Te podzakonske akte bi trebao donijeti Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH, a što se tiče sjedišta, stav Venecijanske komisije koji i ja podržavam jeste da to bude što bliže državnom zatvoru, a to je Istočno Sarajevo”, naglasio je Bunoza.
Bunoza je najavio da bi novi zakon o VSTS-u trebao biti donesen za godinu dana.
“Radna grupa ima redovite sastanke i ne znam kada će oni završiti svoj posao, ali se nadam da će to uraditi u roku od godinu dana od stupanja na snagu izmjena dopuna Zakona o VSTV-u”, naglasio je Bunoza.
Komentirajući ocjene da je pravosuđe rak-rana BiH, Bunoza je rekao da BiH mora uskladiti propise s međunarodnim standardima poštujući svoje ustavno uređenje.
“Moramo težiti ka tome da na pravosudne funkcije dolaze oni ljudi isključivo zbog svojih kvaliteta, a ne nekih drugih veza jer znam da imamo jako puno dobrih i kvalitetnih sudaca i tužitelja i u svakom slučaju neophodno je da digitalizaciju pravosuđa uradimo što prije”, istakao je Bunoza.
Osvrćući se na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Kovačević protiv BiH”, Bunoza je rekao da ne bi komentirao tu presudu na navijački način kao što to mnogi čine.
“Smatram da je to nastavak odluke ‘Sejdić i Finci’ i drugih presuda gdje se navodi da cilj kojem u BiH težimo, možemo ostvariti bez isključivanja ostalih”, pojasnio je Bunoza.
On je istakao da je novina u toj odluci što se odnosi na aktivno biračko pravo i na izborne jedinice.
“Moje mišljenje je da bi to trebalo pažljivo analizirati, ali ta presuda još nije konačna jer postoji rok za podnošenje zahtjeva za prespitivanje te odluke pred Velikim vijećem Suda u Strasbourgu”, zaključio je Bunoza./HMS/
