HKD NAPREDAK

Branka Vikić-Belančić: Žena koja je zadužila hrvatsku arheologiju

Piše: Anto PRANJKIĆ

Prije nekoliko dana ovozemaljski život dovršila je prof. dr. sc. Olga Carević, zaslužna znanstvenica, koja je ostavila trag svojim znanstvenim radovima, kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Tiha, nenametljiva, jaka i čvrsta kad treba, pravična i odgovorna, kao lahor u nevoljama i kao poticaj u razvitku plijenila je pozornost svime što je radila, a najviše svojom plemenitošću u vremenima kada je biti plemenit bilo izrazito teško.

Trebale bi nam godine kada bismo htjeli spomenuti brojne znanstvenice koje su svojim radom i rezultatima pronosile znanstvene ideje i dolazile do argumenata, do svojevrsne istine i otkrića.

Na današnji dan (26. siječnja), prije točno 16 godina (2005.) u večnost se preselila prof. dr. Branka Vikić-Belančić. No, njena otkrića i znanstveni doprinos u arheologiji su toliko značajni da ju kopetentni ljudi svrstavaju među najveće hrvatske  znanstvenike 20. stoljeća, a u području arheologije slovi za jedno od najvećih imena  svih vremena u hrvatskoj arheologiji.

Hrvatska arheologija Branka Vikić Belančić rodila se 4. siječnja 1922. godine u uglednoj obitelji poznatog svjetskog znanstvenika iz područja rudarstva prof. dr.Nikole Belančića, koji je obnašao i vrlo visoke dužnosti u znanosti i politici svojega vremena. Kasnije se udala za Branka Vikića, također uglednog znanstvenika te rodila sina prof. dr. sc. Dražena Vikić-Topić, uglednog znanstvenika, profesora i društveno-kulturnog djelatnika.

Povijest umjetnosti i arheologiju gospođa Branka je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1967. Od 1947. do 1983. radila je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Proučavala je rimsku urbanizaciju u Panoniji, poglavito antička naselja u sjevernoj Hrvatskoj, rimsku keramičarsku proizvodnju i trgovinu, grčke vaze, rimski Limes u Podunavlju i pojavu ranoga kršćanstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Bila je  suvoditeljica arheoloških iskapanja u Varaždinskim Toplicama, Ščitarjevu, Ludbregu, Zagrebu i Bartolovcu kraj Jalžabeta. Glavna djela: Starokršćanska lampica iz Zagreba (u časopisu: Peristil, 1954), Prilog istraživanju antičkih naselja i puteva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (1969), Završna istraživanja kupališnog kompleksa u Varaždinskim Toplicama (u časopisu: Vjesnik Arheološkoga muzeja u Zagrebu, 1970., s M. Gorencom), Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu (1976), Tipovi antičkih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (u knjizi: Arheološka istraživanja u zapadnoj Hrvatskoj, 1978), Aquae Iasae u antičko doba (1980), Grčke i južnoitalske vaze iz Arheološkoga muzeja u Zagrebu (s Valerijom Damevski, 2006), Corpus vasorum antiqvorum (s Valerijom Damevski i Alexandrom Kardianou-Michel, 2008).

Dobitnica je niza vrijednih nagrada, od kojih svakako treba izdvojiti Odlikovanje Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, kojim ju je za znanstveni rad 1998. godine odlikovao pokojni predsjednik RH dr. Franjo Tuđman te Nagradu za životno djelo „don Frane Bulić“ koje joj je 2000. goidine dodijelilo Hrvatsko  arheološko društvo za doprinos i rezultate u hrvatskoj arheologiji.

Kako bismo potkrijepili riječi ovoga teksta donosimo članak Ante Rendića –Miočevića „Trajno zadužila arheologiju“, koji je u obliku Sjećanja objavljen u Vjesniku, u subotu,  29. siječnja 2005. godine./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije

PODACI ZA VELJAČU

Potrošačka košarica gotovo 2 tisuće KM, pokrivenost plaćom ispod 50 posto

Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec veljaču 2021. godine iznosi 1.988,56 KM i za 55,67 KM...