Predsjednica Federacije BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara izjavila je u emisiji Plenum Federalne televizije, kako njezina stranka nema unaprijed određenog partnera među bošnjačkim političkim strankama te da ne isključuje suradnju sa SDA. Poručila je i kako će pregovori o uspostavi nove vlasti biti intenzivirani nakon što bude poznat konačan sastav zakonodavnih tijela.
Govoreći u emisiji Plenum Federalne televizije, Bradara je naglasila da se politički odnosi u Bosni i Hercegovini ne mogu promatrati kao klasične koalicije.
“Mi ne možemo u BiH govoriti o klasičnim koalicijama. Govorit ćemo o partnerstvima, o nekom minimumu matematike i politike koji se može naći po određenom političkom pitanju”, kazala je.
Na pitanje daje li HDZ prednost SDP-u ili SDA, odgovorila je kako stranka nema posebnih preferencija, ali je pohvalila suradnju sa SDP-om tijekom prethodnog mandata.
“Mi nemamo preferencije. Odlučili smo da legitimni predstavnici bošnjačkog naroda biraju svoje partnere i mi ćemo birati svoje. Moram istaknuti da je ovaj mandat koji smo proveli sa SDP-om obilježen velikim razumijevanjem, relaksiranjem odnosa, bez preglasavanja”, rekla je Bradara.
Dodala je kako će HDZ razgovarati s političkim partnerima koji imaju većinu unutar bošnjačkog naroda te izrazila očekivanje da će buduća parlamentarna većina biti stabilnija.
Kada je riječ o SNSD-u, smatra da se tu stranku ne može zaobići pri uspostavi vlasti.
“SNSD je pobjednik unutar srpskog naroda. Oni su partneri koje ne možete zaobići”, poručila je.
Bradara je govorila i o raspodjeli dužnosti u novom Vijeću ministara BiH, istaknuvši kako bi HDZ trebao dobiti jednu od dvije važne ministarske pozicije.
“Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetom treba dobiti jednu od te dvije pozicije”, rekla je, misleći na ministarstva financija i vanjskih poslova.
Izborni zakon nije uvjet za vlast, ali jest za stabilnost BiH
Bradara je ponovila da HDZ inzistira na izmjenama Izbornog zakona BiH, iako to pitanje, kako kaže, nije formalni uvjet za uspostavu vlasti.
“Izborni zakon nije uvjet, ali je uvjet stabilnosti Bosne i Hercegovine, europske budućnosti Bosne i Hercegovine. Mislim da je krajnje vrijeme da riješimo to pitanje jer ono opterećuje sve političke odnose”, istaknula je.
Smatra kako bi izmjene Izbornog zakona bilo lakše postići nego promjene Ustava BiH, za koje je potrebna dvotrećinska većina.
Govoreći o zahtjevima SNSD-a za reformu Ustavnog suda BiH, iznijela je stav da u toj instituciji trebaju raditi isključivo domaći suci.
“Mi smatramo da Ustavni sud treba biti sastavljen od domaćih sudaca. Mislim da je vrijeme da domaći političari, domaći suci i domaći pravnici preuzmu odgovornost”, rekla je.
Osvrnula se i na odluke visokih predstavnika te mogućnost promjena ustavnog uređenja Federacije BiH.
“Bilo bi lijepo kada bismo mi u Federaciji postigli konsenzus, da imamo dvije trećine i da donesemo ustav po mjeri sadašnje Federacije Bosne i Hercegovine. Teško se vratiti na 1994. godinu, ali dalo bi se razgovarati o puno toga što bi se moglo promijeniti”, navela je.
Istodobno je naglasila da neovisnost Središnje banke BiH mora biti očuvana.
Bradara prozvala pojedine stranke Trojke zbog zastoja na europskom putu
Govoreći o zastoju Bosne i Hercegovine na europskom putu, Bradara je odgovornost pripisala strankama koje su, prema njezinim riječima, pokušavale promijeniti postojeće odnose u državnoj vlasti.
“To su stranke koje nisu htjele prihvatiti neminovnost i činjenicu da postoje partnerski odnosi u Bosni i Hercegovini. Nasilno su htjele pojedine stranke izbaciti iz vlasti i to se pokazalo nemogućim zbog našeg ustavnog ustrojstva”, ustvrdila je.
Na izravno pitanje misli li na Trojku, odgovorila je:
“Pojedine stranke iz Trojke također. Ne Trojka kompletna, nego pojedine stranke.”
Kao preostale prioritete na europskom putu izdvojila je usvajanje dvaju pravosudnih zakona i imenovanje glavnog pregovarača s Europskom unijom.
Državna imovina koči investicije
Bradara smatra da je rješavanje pitanja državne imovine jedan od najvažnijih preduvjeta za gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine.
“Zakon koji smatram najvažnijim iza Izbornog zakona jest zakon o državnoj imovini. Mi imamo zaustavljene investicije. Naše lokalne zajednice nisu u mogućnosti realizirati sve ono što im je važno”, istaknula je.
Predložila je da se iz zabrane raspolaganja državnom imovinom, barem u prvom koraku, izuzmu javne investicije poput škola, vrtića i cesta.
“Ja bih bila sretna kada bismo barem odvojili ono što su javne investicije, škole, vrtići, ceste, putovi. Sve ono što nam je jako važno. Mislim da to treba biti izuzeto iz te zabrane raspolaganja za početak”, rekla je.
Pojasnila je kako razlikuje vlasništvo nad državnom imovinom od prava raspolaganja njome te smatra da bi lokalne zajednice trebale imati veću mogućnost njezina korištenja.
Na pitanje o Južnoj plinskoj interkonekciji odgovorila je kako ne očekuje preispitivanje projekta zbog promjena na američkoj političkoj sceni, ali je upozorila na prepreke u njegovoj provedbi.
“Mislim da je taj projekt poprilično daleko otišao i ne vjerujem da će on biti preispitan tek tako. Bili smo svjesni da je to zahtjevan projekt, a tu je i zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, nešto što je prepreka”, kazala je.
O sastancima s Munjićem: Nisam tražila da ikoga zaposli
Bradara se osvrnula i na navode o komunikaciji s bivšim vršiteljem dužnosti ravnatelja Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem.
Potvrdila je da su održavali sastanke, ali je odbacila tvrdnje da je od njega tražila zapošljavanje određenih osoba.
“Ja ne sporim da je gospodin Munjić bio kod mene na sastancima. Postoji puno tema o kojima smo mi razgovarali. Ja nisam tražila da gospodin Munjić ikoga zaposli, niti imenom niti prezimenom”, izjavila je.
Prema njezinim riječima, razgovarali su o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u Federalnoj upravi policije i Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova.
“Meni je bilo stalo da, budući da sam dobila službeni podatak od Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i Federalne uprave policije da u te dvije institucije radi oko dva i pol posto Hrvata, vidim koji su razlozi i je li moguće da se to popravi”, pojasnila je.
Odbacila je i tvrdnje o privilegiranom položaju HDZ-a u istragama POSKOK-a, navodeći kako ne smatra da njezina stranka uživa poseban tretman.
Na kraju je komentirala i pobjedu studentske liste u Srbiji, kazavši kako ne zna je li HDZ BiH uputio čestitku.
“Mislim da su studenti toliko energije uložili u to i da je to bilo mukotrpno. Smatram da se to moglo riješiti na puno drukčiji način, demokratski, puno prije”, zaključila je Bradara./HMS/
Jedan odgovor
FUP nije daytonski! Tu glupost je uspostavio OHR sa namjerom da muslimani fup koriste za ugnjetavanje hrvata! Ničem ne služi. Sve što radi mogu MUPovi županija i SIPA radit! To sranje ukinut jer je antidaytonski!