Europska komisija u najnovijem izvješću o Bosni i Hercegovini ocijenila je da se naša zemlja sve više udaljava od europskog puta.
Napretka nema u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i gospodarstvu, dok je u području vizne politike zabilježeno nazadovanje.
Izvješće je objavljeno danas u Bruxellesu, a obuhvaća razdoblje od 1. rujna 2025. do 1. rujna 2026. godine. Europska komisija navodi da vlasti u BiH i dalje javno iskazuju opredijeljenost za europske integracije. Međutim, kako se ističe u dokumentu, izvještajno razdoblje obilježilo je „sve veće udaljavanje od europskog puta”.
Europska komisija u najnovijem izvješću o Bosni i Hercegovini ocijenila je da se naša zemlja sve više udaljava od europskog puta.
Napretka nema u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i gospodarstvu, dok je u području vizne politike zabilježeno nazadovanje.
Izvješće je objavljeno danas u Bruxellesu, a obuhvaća razdoblje od 1. rujna 2025. do 1. rujna 2026. godine. Europska komisija navodi da vlasti u BiH i dalje javno iskazuju opredijeljenost za europske integracije. Međutim, kako se ističe u dokumentu, izvještajno razdoblje obilježilo je „sve veće udaljavanje od europskog puta”.
Rad izvršne i zakonodavne vlasti bio je otežan zbog nepostojanja funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme povezane s Europskom unijom još uvijek nisu usvojene.
Komisija ocjenjuje da je upravljanje „sve nezadovoljavajuće”, da su neovisne institucije slabe te da su na svim razinama vlasti vidljivi pokazatelji zarobljenosti države. Većina preporuka iz prošlogodišnjeg izvješća nije provedena, zbog čega ostaju na snazi.
Bezvizni režim
Kada je riječ o viznoj politici, Europska komisija konstatirala je nazadovanje. Umjesto ranije obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u razdoblju od 2025. do 2027. godine, BiH je produljila trajanje sezonskog ukidanja viza s 30 na 60 dana.
Od BiH se traži ukidanje bezviznog režima za državljane Azerbajdžana, Katara, Kuvajta, Turske, Rusije, Kine i Vanuatua. Također, potrebno je prestati s odobravanjem sezonskih izuzeća za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.
Komisija upozorava da bi ovakva politika mogla povećati rizik od nezakonitih migracija prema Europskoj uniji preko zapadnobalkanske rute.
Kao pozitivan pomak u istom području navodi se dolazak Frontexa. U rujnu 2026. godine u BiH je bilo raspoređeno oko 130 pripadnika stalnih snaga s izvršnim ovlastima. Usvojeni su i akcijski planovi za borbu protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a u listopadu 2026. potpisan je radni aranžman s Eurojustom.
Dodikova presuda i posljedice
Značajan dio izvještajnog razdoblja obilježile su posljedice presude Miloradu Dodiku i njegova uklanjanja s dužnosti predsjednika Republike Srpske. To je dovelo do institucionalnih promjena i prijevremenih izbora za predsjednika ovog entiteta.
Izbori su održani 23. studenoga 2025. godine, a zbog utvrđenih nepravilnosti djelomično su ponovljeni 8. veljače 2026. godine. Prema ocjeni OESS-a/ODIHR-a, izbori su organizirani profesionalno, ali su ih obilježili zapaljiva retorika i činjenica da među kandidatima nije bilo nijedne žene.
Narodna skupština RS-a tijekom izvještajnog razdoblja imenovala je tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke zbog osporavanja njihova legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH.
U listopadu 2025. godine entitetska skupština deklarativno je ukinula i pojedine zakone koje je Ustavni sud već ranije proglasio neustavnima. Ustavni sud je u srpnju 2026. potvrdio ustavnost izmjena Kaznenog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a na temelju kojih je vođen postupak protiv Dodika.
Posebnu pozornost Komisija je posvetila povijesnom revizionizmu, negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca među dijelom političkih čelnika, posebno u RS-u, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Na njegovu sprovodu u Beogradu nazočili su čelnici i političari iz RS-a, što je izazvalo brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i regiji. Komisija ovakve pojave ocjenjuje kao „temeljno nespojive s vrijednostima EU-a”.
Odnosi sa Srbijom
Zbog toga su, kako se navodi u izvješću, odnosi sa Srbijom, koji su inače dobri, došli pod pritisak.
U dokumentu se navodi i da je visoki predstavnik Christian Schmidt u svibnju 2026. godine najavio ostavku. Mjesec dana kasnije njegov zamjenik Louis Crishock imenovan je vršiteljem dužnosti do izbora novog visokog predstavnika.
Opći izbori
Govoreći o općim izborima održanima 4. listopada 2026. godine, Komisija prenosi preliminarne nalaze promatračke misije OESS-a/ODIHR-a. U njima se navodi da je izborna konkurencija bila stvarna, a izborni dan protekao uredno.
Prvi put su na teritoriju cijele države korištene nove izborne tehnologije, ali su promatrači zabilježili tehničke poteškoće, složene procedure glasovanja i prebrojavanja glasova, kao i probleme u vezi s tajnošću glasovanja.
Neriješena su ostala pitanja zlouporabe javnih resursa, rješavanja izbornih sporova i nadzora nad financiranjem izbornih kampanja.
Europska komisija poručuje da BiH nakon izbora mora formirati sve izvršne i zakonodavne institucije te pokazati obnovljenu spremnost za provedbu brzih reformi.
Ustavne i izborne promjene potrebne za provedbu presude Sejdić-Finci i dalje nisu usvojene, a radna skupina koja je trebala pripremiti amandmane nije uspjela postići dogovor.
Usvojeno 12 zakona
Tijekom izvještajnog razdoblja Parlamentarna skupština BiH usvojila je svega 12 zakona, od kojih je pet doneseno po hitnom postupku.
Proračun institucija BiH za 2025. godinu usvojen je tek u studenome te godine, dok je proračun za 2026. usvojen u srpnju. Rad Doma naroda redovito je bio ometan, a nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab.
Ni više od dvije i pol godine nakon odluke o otvaranju pregovora s Europskom unijom BiH još uvijek nema glavnog pregovarača.
Neslaganja političkih aktera o proceduri imenovanja rezultirala su odvojenim prijedlozima u Vijeću ministara i Zastupničkom domu. Ustavni sud je u ožujku 2026. poništio odluku Zastupničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da pitanje imenovanja uredi u roku od šest mjeseci.
Komisija inzistira i na hitnom imenovanju nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC). Budući da ova funkcija nije popunjena, sjednica IPA nadzornog odbora nije održana još od svibnja 2022. godine.
Plan rasta
Reformsku agendu BiH usvojila je u rujnu 2025. godine, ali još uvijek nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu niti je imenovala koordinatora.
Zbog kašnjenja u dostavljanju agende, rok za provedbu reformi je skraćen, a indikativna alokacija sredstava smanjena za 10 posto. BiH sada može računati na maksimalno 976,6 milijuna eura u obliku kredita i bespovratnih sredstava.
Europska komisija upozorava da razdoblje za ispunjavanje uvjeta za prvu tranšu reformi istječe krajem 2026. godine. Ako do tada ne budu uspostavljeni potrebni pravni okvir i ispunjeni propisani uvjeti, BiH će izgubiti ta sredstva.
Područje pravosuđa
U području pravosuđa i temeljnih prava Europska komisija nije zabilježila napredak.
Novi zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, iako su aktivnosti na njihovu donošenju vođene u oba doma parlamenta.
Kao negativan potez izdvojene su ovogodišnje izmjene pravila o imovinskim karticama koje je usvojio VSTV. Njima je vanjski odabir stručnjaka zaduženih za nadzor zamijenjen postupkom koji je pod kontrolom VSTV-a, što je suprotno ranijem dogovoru s Europskom komisijom.
Zbog toga je u lipnju 2026. prekinuta misija vanjskog nadzora koju financira Europska unija. Komisija zahtijeva da VSTV hitno povuče usvojene izmjene.
Ustavni sud BiH i dalje ne radi u punom sastavu. Narodna skupština RS-a, kako se navodi, treba ispuniti svoju dugogodišnju ustavnu obvezu i imenovati suce, dok Parlament FBiH treba imenovati nasljednike dvoje sudaca koji odlaze u mirovinu.
Komisija upozorava i na praksu imenovanja u kojoj se etnička zastupljenost stavlja ispred stručnosti i zasluga kandidata.
Od ukupno 778.060 predmeta, njih 50.852, odnosno 6,5 posto, ručno je preraspoređeno bez obrazloženja.
Broj neriješenih prvostupanjskih predmeta smanjen je za pet posto, ali je krajem 2025. godine i dalje premašivao 1,6 milijuna. Prosječno trajanje prvostupanjskih postupaka povećano je s 292 na 299 dana.
Bez ijedne prijave za korupciju
Ni u borbi protiv korupcije nije zabilježen napredak. Komisija navodi da su politička tijela kontinuirano izbjegavala suočavanje s raširenom korupcijom, a da su pojedini akteri aktivno opstruirali ostvarivanje napretka.
Nije zabilježena nijedna nova pravomoćna presuda za korupciju na visokoj razini.
Posebno zabrinjava podatak da nijedna agencija za provedbu zakona od 2022. godine Tužiteljstvu BiH nije dostavila izvješće o korupciji na visokoj razini. Tijekom 2025. godine podneseno je svega pet izvješća koja se odnose na takozvanu običnu korupciju.
Komisija kritizira i praksu Tužiteljstva BiH prema kojoj timovi tužitelja u „osjetljivim” predmetima odluke donose konsenzusom, iako za takav način odlučivanja ne postoji zakonsko uporište. Ukazano je i na premještanje tužitelja koji rade na politički osjetljivim predmetima.
Od 600 dužnosnika na državnoj razini, samo njih 261 dostavilo je financijska izvješća radi provjere imovinskih kartica, što je 24 manje nego godinu ranije.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa tijekom 2025. godine utvrdilo je pet slučajeva, ali je izreklo samo jednu sankciju. Mjesto ravnatelja Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) upražnjeno je još od listopada 2024. godine.
Među slučajevima navedenima u izvješću nalazi se i obustavljena istraga protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva. Do obustave je došlo gotovo pet godina nakon podnošenja kaznene prijave i dvije godine istrage, a odluka se još uvijek može osporavati žalbom.
Federacija BiH od 2013. godine nema provediv zakon o sukobu interesa.
Sarajevska županija izdvojena je kao jedini primjer konkretnih rezultata, s 14 osoba protiv kojih su potvrđene optužnice, a većinom je riječ o nositeljima javnih funkcija.
Kada je riječ o slobodi izražavanja, Europska komisija ponovno nije zabilježila napredak, uz upozorenje na „zabrinjavajuće znakove pogoršanja”.
Stanje na BHRT-u dodatno se pogoršalo, a javni servis i dalje se nalazi u ozbiljnoj opasnosti od gašenja. Istodobno se nastavljaju sudski sporovi između triju javnih emitera.
VSTV je tijekom 2025. godine evidentirao 25 napada na novinare, dok je Udruženje BH novinari zaprimilo 50 prijava.
U Republici Srpskoj, gdje je kleveta kriminalizirana, tijekom prošle godine podneseno je 88 kaznenih prijava za klevetu.
Komisija navodi i da RTRS nastavlja širiti ruske dezinformacije, kako o ratu u Ukrajini, tako i o europskom putu Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Vijeća za tisak i online medije, koje prenosi Komisija, čak 60 posto informativnih portala nema potpun impresum ili ga uopće nema.
I dalje nisu doneseni zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima niti kriteriji za oglašavanje financirano iz javnih proračuna.
Siva lista FATF-a
U borbi protiv organiziranog kriminala zabilježen je određeni napredak. Usvojena je nova procjena prijetnji prema metodologiji Europola, kao i popis kriminaliziranih psihoaktivnih tvari. Riječ je o prvim izmjenama takvog popisa od 2011. godine.
Međutim, oduzimanje imovine stečene kriminalom i dalje je na niskoj razini. Tijekom 2025. godine oduzeto je šest milijuna eura u 163 predmeta, što je manje u odnosu na 7,6 milijuna eura godinu ranije.
Broj zajedničkih istražnih timova smanjen je sa 64 na 17.
Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. lipnja 2026. godine stavljena na sivu listu FATF-a.
Ni u području gospodarstva Europska komisija nije zabilježila napredak u uspostavljanju funkcionalnog tržišnog gospodarstva.
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) usporio je s 2,1 posto u 2025. godini na 1,7 posto u prvom tromjesečju 2026. godine. BDP po stanovniku pao je na 36 posto prosjeka Europske unije, što je svega pet postotnih bodova više nego prije deset godina.
Inflacija je tijekom 2025. iznosila četiri posto, dok je u prvih šest mjeseci 2026. povećana na 4,6 posto.
Plaće su u 2025. godini porasle za 14 posto, što je znatno više od rasta produktivnosti, koji se kretao između dva i 2,5 posto. Prema ocjeni Komisije, takav odnos negativno utječe na konkurentnost gospodarstva.
Komisija prenosi procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema kojima je deficit u 2025. iznosio 1,8 posto BDP-a, dok bi u 2026. i 2027. godini mogao porasti na oko četiri posto ili više.
U izvješću se navodi da je rebalansom proračuna RS-a prekršeno entitetsko fiskalno pravilo, dok koordinacija entiteta prilikom zaduživanja na međunarodnim tržištima „praktički ne postoji”.
U Bosni i Hercegovini posluje oko 540 javnih poduzeća, koja zapošljavaju približno 10 posto ukupne radne snage. Njihov dug iznosi 28 posto BDP-a.
Stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju 2026. godine iznosila je 12,2 posto, dok je među mladima dostigla 32,9 posto.
Provedba sankcija Rusiji
Bosna i Hercegovina zadržala je potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, ali provedbu sankcija Rusiji otežavaju ministarstva i institucije pod kontrolom SNSD-a.
Kao primjeri navode se letovi iz Rusije, emitiranje ruskih državnih medija, kao i činjenica da banjolučki M:tel i dalje prenosi signal televizijskog kanala RT.
Prirodni plin sudjeluje s tri posto u ukupnoj potrošnji energije u BiH, ali je zemlja potpuno ovisna o jednom izvoru opskrbe iz Rusije.
U obrazovanju se i dalje primjenjuje praksa „dvije škole pod jednim krovom” u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji, unatoč presudama Vrhovnog suda FBiH.
Naziv bosanskog jezika i dalje se ne priznaje u školama u Republici Srpskoj, unatoč odlukama Ustavnog suda.
Bosna i Hercegovina propustila je i dva ciklusa PISA testiranja, 2022. i 2025. godine.
Kada je riječ o nestalim osobama, u izvješću se navodi da se kao posljedica rata još uvijek traga za 7.572 osobe, dok je tijekom 2025. godine identificirano njih 65.
Pozitivni pomaci
Unatoč brojnim kritikama, Europska komisija izdvojila je i nekoliko pozitivnih pomaka.
Uz dolazak Frontexa i suradnju s Eurojustom, među pozitivnim rezultatima navedeno je usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni.
Istaknuta je i prva pravomoćna presuda za negiranje i veličanje genocida, koju je Sud BiH donio u listopadu 2025. godine, kao i prva pravomoćna presuda Kantonalnog suda u Sarajevu iz veljače 2026. godine kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba.
Sedma sarajevska povorka ponosa, održana u lipnju 2026. godine, protekla je mirno.
Pozitivno su ocijenjeni i otvaranje dionica Poprikuše–Nemila i Putnikovo Brdo–Medakovo na Koridoru Vc, kao i činjenica da je Sarajevo u travnju 2026. godine dobilo oznaku misije EU-a za klimatski neutralne gradove.
Među uspjesima su navedeni i otvaranje EIT Huba u Sarajevu te potpisivanje sporazuma s Hrvatskom o izgradnji Južne plinske interkonekcije, koje je realizirano u travnju 2026. godine.
Mogu pripremiti i kraću, novinarski uređenu verziju teksta na hrvatskom, prilagođenu za objavu na portalu. /HMS/
, a ključne reforme povezane s Europskom unijom još uvijek nisu usvojene.
Komisija ocjenjuje da je upravljanje „sve nezadovoljavajuće”, da su neovisne institucije slabe te da su na svim razinama vlasti vidljivi pokazatelji zarobljenosti države. Većina preporuka iz prošlogodišnjeg izvješća nije provedena, zbog čega ostaju na snazi.
Bezvizni režim
Kada je riječ o viznoj politici, Europska komisija konstatirala je nazadovanje. Umjesto ranije obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u razdoblju od 2025. do 2027. godine, BiH je produljila trajanje sezonskog ukidanja viza s 30 na 60 dana.
Od BiH se traži ukidanje bezviznog režima za državljane Azerbajdžana, Katara, Kuvajta, Turske, Rusije, Kine i Vanuatua. Također, potrebno je prestati s odobravanjem sezonskih izuzeća za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.
Komisija upozorava da bi ovakva politika mogla povećati rizik od nezakonitih migracija prema Europskoj uniji preko zapadnobalkanske rute.
Kao pozitivan pomak u istom području navodi se dolazak Frontexa. U rujnu 2026. godine u BiH je bilo raspoređeno oko 130 pripadnika stalnih snaga s izvršnim ovlastima. Usvojeni su i akcijski planovi za borbu protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a u listopadu 2026. potpisan je radni aranžman s Eurojustom.
Dodikova presuda i posljedice
Značajan dio izvještajnog razdoblja obilježile su posljedice presude Miloradu Dodiku i njegova uklanjanja s dužnosti predsjednika Republike Srpske. To je dovelo do institucionalnih promjena i prijevremenih izbora za predsjednika ovog entiteta.
Izbori su održani 23. studenoga 2025. godine, a zbog utvrđenih nepravilnosti djelomično su ponovljeni 8. veljače 2026. godine. Prema ocjeni OESS-a/ODIHR-a, izbori su organizirani profesionalno, ali su ih obilježili zapaljiva retorika i činjenica da među kandidatima nije bilo nijedne žene.
Narodna skupština RS-a tijekom izvještajnog razdoblja imenovala je tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke zbog osporavanja njihova legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH.
U listopadu 2025. godine entitetska skupština deklarativno je ukinula i pojedine zakone koje je Ustavni sud već ranije proglasio neustavnima. Ustavni sud je u srpnju 2026. potvrdio ustavnost izmjena Kaznenog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a na temelju kojih je vođen postupak protiv Dodika.
Posebnu pozornost Komisija je posvetila povijesnom revizionizmu, negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca među dijelom političkih čelnika, posebno u RS-u, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Na njegovu sprovodu u Beogradu nazočili su čelnici i političari iz RS-a, što je izazvalo brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i regiji. Komisija ovakve pojave ocjenjuje kao „temeljno nespojive s vrijednostima EU-a”.
Odnosi sa Srbijom
Zbog toga su, kako se navodi u izvješću, odnosi sa Srbijom, koji su inače dobri, došli pod pritisak.
U dokumentu se navodi i da je visoki predstavnik Christian Schmidt u svibnju 2026. godine najavio ostavku. Mjesec dana kasnije njegov zamjenik Louis Crishock imenovan je vršiteljem dužnosti do izbora novog visokog predstavnika.
Opći izbori
Govoreći o općim izborima održanima 4. listopada 2026. godine, Komisija prenosi preliminarne nalaze promatračke misije OESS-a/ODIHR-a. U njima se navodi da je izborna konkurencija bila stvarna, a izborni dan protekao uredno.
Prvi put su na teritoriju cijele države korištene nove izborne tehnologije, ali su promatrači zabilježili tehničke poteškoće, složene procedure glasovanja i prebrojavanja glasova, kao i probleme u vezi s tajnošću glasovanja.
Neriješena su ostala pitanja zlouporabe javnih resursa, rješavanja izbornih sporova i nadzora nad financiranjem izbornih kampanja.
Europska komisija poručuje da BiH nakon izbora mora formirati sve izvršne i zakonodavne institucije te pokazati obnovljenu spremnost za provedbu brzih reformi.
Ustavne i izborne promjene potrebne za provedbu presude Sejdić-Finci i dalje nisu usvojene, a radna skupina koja je trebala pripremiti amandmane nije uspjela postići dogovor.
Usvojeno 12 zakona
Tijekom izvještajnog razdoblja Parlamentarna skupština BiH usvojila je svega 12 zakona, od kojih je pet doneseno po hitnom postupku.
Proračun institucija BiH za 2025. godinu usvojen je tek u studenome te godine, dok je proračun za 2026. usvojen u srpnju. Rad Doma naroda redovito je bio ometan, a nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab.
Ni više od dvije i pol godine nakon odluke o otvaranju pregovora s Europskom unijom BiH još uvijek nema glavnog pregovarača.
Neslaganja političkih aktera o proceduri imenovanja rezultirala su odvojenim prijedlozima u Vijeću ministara i Zastupničkom domu. Ustavni sud je u ožujku 2026. poništio odluku Zastupničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da pitanje imenovanja uredi u roku od šest mjeseci.
Komisija inzistira i na hitnom imenovanju nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC). Budući da ova funkcija nije popunjena, sjednica IPA nadzornog odbora nije održana još od svibnja 2022. godine.
Plan rasta
Reformsku agendu BiH usvojila je u rujnu 2025. godine, ali još uvijek nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu niti je imenovala koordinatora.
Zbog kašnjenja u dostavljanju agende, rok za provedbu reformi je skraćen, a indikativna alokacija sredstava smanjena za 10 posto. BiH sada može računati na maksimalno 976,6 milijuna eura u obliku kredita i bespovratnih sredstava.
Europska komisija upozorava da razdoblje za ispunjavanje uvjeta za prvu tranšu reformi istječe krajem 2026. godine. Ako do tada ne budu uspostavljeni potrebni pravni okvir i ispunjeni propisani uvjeti, BiH će izgubiti ta sredstva.
Područje pravosuđa
U području pravosuđa i temeljnih prava Europska komisija nije zabilježila napredak.
Novi zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, iako su aktivnosti na njihovu donošenju vođene u oba doma parlamenta.
Kao negativan potez izdvojene su ovogodišnje izmjene pravila o imovinskim karticama koje je usvojio VSTV. Njima je vanjski odabir stručnjaka zaduženih za nadzor zamijenjen postupkom koji je pod kontrolom VSTV-a, što je suprotno ranijem dogovoru s Europskom komisijom.
Zbog toga je u lipnju 2026. prekinuta misija vanjskog nadzora koju financira Europska unija. Komisija zahtijeva da VSTV hitno povuče usvojene izmjene.
Ustavni sud BiH i dalje ne radi u punom sastavu. Narodna skupština RS-a, kako se navodi, treba ispuniti svoju dugogodišnju ustavnu obvezu i imenovati suce, dok Parlament FBiH treba imenovati nasljednike dvoje sudaca koji odlaze u mirovinu.
Komisija upozorava i na praksu imenovanja u kojoj se etnička zastupljenost stavlja ispred stručnosti i zasluga kandidata.
Od ukupno 778.060 predmeta, njih 50.852, odnosno 6,5 posto, ručno je preraspoređeno bez obrazloženja.
Broj neriješenih prvostupanjskih predmeta smanjen je za pet posto, ali je krajem 2025. godine i dalje premašivao 1,6 milijuna. Prosječno trajanje prvostupanjskih postupaka povećano je s 292 na 299 dana.
Bez ijedne prijave za korupciju
Ni u borbi protiv korupcije nije zabilježen napredak. Komisija navodi da su politička tijela kontinuirano izbjegavala suočavanje s raširenom korupcijom, a da su pojedini akteri aktivno opstruirali ostvarivanje napretka.
Nije zabilježena nijedna nova pravomoćna presuda za korupciju na visokoj razini.
Posebno zabrinjava podatak da nijedna agencija za provedbu zakona od 2022. godine Tužiteljstvu BiH nije dostavila izvješće o korupciji na visokoj razini. Tijekom 2025. godine podneseno je svega pet izvješća koja se odnose na takozvanu običnu korupciju.
Komisija kritizira i praksu Tužiteljstva BiH prema kojoj timovi tužitelja u „osjetljivim” predmetima odluke donose konsenzusom, iako za takav način odlučivanja ne postoji zakonsko uporište. Ukazano je i na premještanje tužitelja koji rade na politički osjetljivim predmetima.
Od 600 dužnosnika na državnoj razini, samo njih 261 dostavilo je financijska izvješća radi provjere imovinskih kartica, što je 24 manje nego godinu ranije.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa tijekom 2025. godine utvrdilo je pet slučajeva, ali je izreklo samo jednu sankciju. Mjesto ravnatelja Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) upražnjeno je još od listopada 2024. godine.
Među slučajevima navedenima u izvješću nalazi se i obustavljena istraga protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva. Do obustave je došlo gotovo pet godina nakon podnošenja kaznene prijave i dvije godine istrage, a odluka se još uvijek može osporavati žalbom.
Federacija BiH od 2013. godine nema provediv zakon o sukobu interesa.
Sarajevska županija izdvojena je kao jedini primjer konkretnih rezultata, s 14 osoba protiv kojih su potvrđene optužnice, a većinom je riječ o nositeljima javnih funkcija.
Kada je riječ o slobodi izražavanja, Europska komisija ponovno nije zabilježila napredak, uz upozorenje na „zabrinjavajuće znakove pogoršanja”.
Stanje na BHRT-u dodatno se pogoršalo, a javni servis i dalje se nalazi u ozbiljnoj opasnosti od gašenja. Istodobno se nastavljaju sudski sporovi između triju javnih emitera.
VSTV je tijekom 2025. godine evidentirao 25 napada na novinare, dok je Udruženje BH novinari zaprimilo 50 prijava.
U Republici Srpskoj, gdje je kleveta kriminalizirana, tijekom prošle godine podneseno je 88 kaznenih prijava za klevetu.
Komisija navodi i da RTRS nastavlja širiti ruske dezinformacije, kako o ratu u Ukrajini, tako i o europskom putu Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Vijeća za tisak i online medije, koje prenosi Komisija, čak 60 posto informativnih portala nema potpun impresum ili ga uopće nema.
I dalje nisu doneseni zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima niti kriteriji za oglašavanje financirano iz javnih proračuna.
Siva lista FATF-a
U borbi protiv organiziranog kriminala zabilježen je određeni napredak. Usvojena je nova procjena prijetnji prema metodologiji Europola, kao i popis kriminaliziranih psihoaktivnih tvari. Riječ je o prvim izmjenama takvog popisa od 2011. godine.
Međutim, oduzimanje imovine stečene kriminalom i dalje je na niskoj razini. Tijekom 2025. godine oduzeto je šest milijuna eura u 163 predmeta, što je manje u odnosu na 7,6 milijuna eura godinu ranije.
Broj zajedničkih istražnih timova smanjen je sa 64 na 17.
Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. lipnja 2026. godine stavljena na sivu listu FATF-a.
Ni u području gospodarstva Europska komisija nije zabilježila napredak u uspostavljanju funkcionalnog tržišnog gospodarstva.
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) usporio je s 2,1 posto u 2025. godini na 1,7 posto u prvom tromjesečju 2026. godine. BDP po stanovniku pao je na 36 posto prosjeka Europske unije, što je svega pet postotnih bodova više nego prije deset godina.
Inflacija je tijekom 2025. iznosila četiri posto, dok je u prvih šest mjeseci 2026. povećana na 4,6 posto.
Plaće su u 2025. godini porasle za 14 posto, što je znatno više od rasta produktivnosti, koji se kretao između dva i 2,5 posto. Prema ocjeni Komisije, takav odnos negativno utječe na konkurentnost gospodarstva.
Komisija prenosi procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema kojima je deficit u 2025. iznosio 1,8 posto BDP-a, dok bi u 2026. i 2027. godini mogao porasti na oko četiri posto ili više.
U izvješću se navodi da je rebalansom proračuna RS-a prekršeno entitetsko fiskalno pravilo, dok koordinacija entiteta prilikom zaduživanja na međunarodnim tržištima „praktički ne postoji”.
U Bosni i Hercegovini posluje oko 540 javnih poduzeća, koja zapošljavaju približno 10 posto ukupne radne snage. Njihov dug iznosi 28 posto BDP-a.
Stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju 2026. godine iznosila je 12,2 posto, dok je među mladima dostigla 32,9 posto.
Provedba sankcija Rusiji
Bosna i Hercegovina zadržala je potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, ali provedbu sankcija Rusiji otežavaju ministarstva i institucije pod kontrolom SNSD-a.
Kao primjeri navode se letovi iz Rusije, emitiranje ruskih državnih medija, kao i činjenica da banjolučki M:tel i dalje prenosi signal televizijskog kanala RT.
Prirodni plin sudjeluje s tri posto u ukupnoj potrošnji energije u BiH, ali je zemlja potpuno ovisna o jednom izvoru opskrbe iz Rusije.
U obrazovanju se i dalje primjenjuje praksa „dvije škole pod jednim krovom” u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji, unatoč presudama Vrhovnog suda FBiH.
Naziv bosanskog jezika i dalje se ne priznaje u školama u Republici Srpskoj, unatoč odlukama Ustavnog suda.
Bosna i Hercegovina propustila je i dva ciklusa PISA testiranja, 2022. i 2025. godine.
Kada je riječ o nestalim osobama, u izvješću se navodi da se kao posljedica rata još uvijek traga za 7.572 osobe, dok je tijekom 2025. godine identificirano njih 65.
Pozitivni pomaci
Unatoč brojnim kritikama, Europska komisija izdvojila je i nekoliko pozitivnih pomaka.
Uz dolazak Frontexa i suradnju s Eurojustom, među pozitivnim rezultatima navedeno je usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni.
Istaknuta je i prva pravomoćna presuda za negiranje i veličanje genocida, koju je Sud BiH donio u listopadu 2025. godine, kao i prva pravomoćna presuda Kantonalnog suda u Sarajevu iz veljače 2026. godine kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba.
Sedma sarajevska povorka ponosa, održana u lipnju 2026. godine, protekla je mirno.
Pozitivno su ocijenjeni i otvaranje dionica Poprikuše–Nemila i Putnikovo Brdo–Medakovo na Koridoru Vc, kao i činjenica da je Sarajevo u travnju 2026. godine dobilo oznaku misije EU-a za klimatski neutralne gradove.
Među uspjesima su navedeni i otvaranje EIT Huba u Sarajevu te potpisivanje sporazuma s Hrvatskom o izgradnji Južne plinske interkonekcije, koje je realizirano u travnju 2026. godine.
Mogu pripremiti i kraću, novinarski uređenu verziju teksta na hrvatskom, prilagođenu za objavu na portalu. /HMS/
Jedan odgovor
Nema borbe protiv korupcije jer su najkorumpiraniji i najveći dileri droge upravo članovi stranaka koje su pobjedile!